|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Zbrinjavanje ugljikovog dioksida iz geotermalnih i ugljikovodičnih ležišta |
| Voditelj: |
Josip Sečen |
| Ustanova: |
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
U Hrvatskoj, kao i u svijetu, poznat je problem zaštite okoliša, odnosno smanjenja emisije ugljikovog dioksida i stakleničkog efekta. Tim više, što se uz iskorištavanje ležišta na poljima Molve, Kalinovac, Stari Gradec i Gola-duboka, poznatih po relativno visokom sadržaju ugljikovog dioksida u smjesi plinova, planira i iskorištavanje plinskih ležišta na poljima Vučkovec, Vukanovec i Zebanec, u čijim ga plinovima ima preko 60%.
Trenutno se u CPS Molve dnevno ispušta u atmosferu oko 1 930 tona ugljikovog dioksida, a privođenjem u proizvodnju preostala tri polja, emisija će se povećati na oko 2 830 tona dnevno.
Uz to, velika količina ugljikovog dioksida proizvodi se i u rafinerijskim postrojenjima a ima ga i u geotermalnim vodama, radi čega će njihovo iskorištavanje biti otežano zahtjevima očuvanja okoliša.
Postoje dva načina rješavanja tog problema.
Prvi način je već dobro elaboriran tijekom izrade studija o mogućnosti povećanja iscrpka nafte pomoću ugljikovog dioksida u tercijarnoj fazi iskorištavanja ležišta na poljima Ivanić i Žutica uz njegovo istovremeno odlaganje. U tom projektu bi se ugljikov dioksid utiskivao u ležišta pod visokim tlakom, tlakom miješanja, ili blizu tim uvjetima, pri čemu bi se u ležištu formiralo otapalo kojim bi se oslobađala nafta u pornom prostoru. Izrađene studije pokazuju da bi se mogao očekivati dodatni iscrpak ležišta oko 10 %.. No, time nije rješen konačni problem eliminacije ugljikovog dioksida, jer će ga se u ležišta naizmjenice utiskivati u svega tri navrata (čepa), koji će dalje biti potiskivani vodom. Nakon toga prestaje njegova uporaba uz činjenicu da se tijekom proizvodnje nafte na površinu vraća oko 30 % od ukupno utisnute količine. Prema tome, korištenje ugljikovog dioksida za povećanje proizvodnje i iscrpka nafte ne predstavlja trajno rješenje njegovog deponiranja.
Drugi način koji se predlaže je njegovo utiskivanje u plinsko-kondenzatna ležišta, čime se rješavaju tri problema:
1. trajno pohranjivanje ugljikovog dioksida u podzemnim zamkama/formacijama;
2. povećanje iscrpka ugljikovodika i
3. izbjegavanje kažnjavanja za njegovu emisiju u atmosferu |
|
|
|
|
|
|
|
