|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Mađarski i hrvatski jezik u kontrastivnom pristupu |
| Voditelj: |
Orsolya Žagar Szentesi |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Na formiranje hrvatskog identiteta tijekom njegove povijesti u nepobitnoj je mjeri utjecalo osamstoljetno doticanje s mađarskim civilizacijskim krugom, a podrobno razotkrivanje raznih – dosada nedovoljno razjašnjenih - aspekata međuovisnosti dviju kultura u bitnoj bi mjeri potpomoglo pokretanje sustavnih kontrastivnih istraživanja na relaciji suvremenoga mađarskog i hrvatskog jezika.
Sustavska bi se istraživanja obuhvaćala dvije jezične razine: morfološku i sintaktičku. S jedne strane, uspoređivat će se formalno/gramatički različita ostvarenja odabranih logičkih i semantičkih sadržaja (npr. izražavanje glagolskog aspekta, glagolski rodovi, modalitet, glagolska valencija, imenska i glagolska određenost/neodređenost, izražavanje posjedovanja, itd.), a s druge strane, razmotrit će se mogućnosti funkcionalne upotrebe taksonomski nekomplementarnih ili tek djelomice komplementarnih paradigmi u fokusiranim jezicima (npr. participi, prilozi, glagolski prefiksi, modalne riječi, modalni i pomoćni glagoli, članovi, postpozicija, itd.).
Na sintaktičkoj će se razini sustavskih istraživanja provesti sistematično uspoređivanje gramatičkog i obavijesnog ustrojstva rečenice, što će služiti dobrom podlogom za utvrđivanje međuovisnosti gramatičkih i situacijsko-kontekstualnih aspekata reda riječi u ciljanim jezicima. Navedena sistemskolingvistička istraživanja temeljit će se na bazi korpusa suvremenih paralelnih (prijevodnih) tekstova na relaciji mađarskog i hrvatskog jezika.
Pored kontrastivne analize strukturnih datosti dvaju jezika predviđaju se i istraživanja u domeni kontrastivne semantike, te kontrastivne frazeologije.
U kasnijoj fazi trajanja projekta ili u njegovu nastavku kontrastivna je istraživanja potrebno proširiti na komunikacijsku i pragmalingvističku razinu.Rezultati takvih, dosad na relaciji hrvatskog i mađarskog jezika neprovedenih istraživanja mogu se izravno primijeniti u podučavanju tako mađarskog, kako i drugih neindoeuropskih i aglutinativnih stranih jezika u srednjojužnoslavenskom okruženju, u teoriji prevođenja, kao pri praktičnom prevođenju na relaciji mađarskog i hrvatskog jezika. Rezultati će pridonijeti daljem razjašnjavanju bitnih aspekata u hrvatsko-mađarskoj jezičnoj kontaktologiji koje nameće adaptacija mađarskih posuđenica u hrvatskom leksičkom sustavu. Glavni je cilj projekta da se na temelju dobivenih rezultata izradi kontrastivna-funkcionalna gramatika mađarskog jezika namijenjena hrvatskom korisničkom krugu. |
|
|
|
|
|
|
|
