|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Primjena sustavnosne teorije u raščlambi opće tehnike |
| Voditelj: |
Igor Čatić |
| Ustanova: |
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb |
| Sažetak: |
Sustavnosna teorija postala je tijekom pola stoljeća njezina postojanja samostalno znanstveno područje, jedna od najmoćnijih metodologija suvremene znanosti. Potakla je u proteklih gotovo četiri desetljeća podnositelje prijedloga na brojna promišljanja. Započelo se s njezinom primjenom sa sustavnosnom raščlambom injekcijskoga prešanja plastomernih taljevina (1969.). Prvi sažetak bila je knjiga „Analiza injekcijskoga prešanja teorijom sustava“ (1991.) Vrijednost teorije dokazana je u tehnologijskom projektu „Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala“ (2004.). Omogućen je jedinstven opis više od 240 inačica toga postupaka pravljenja tvorevina od živoga i neživoga. Pokazala se uspješnom pri sustavnosnoj raščlambi hrvatskoga jezika (1994.) i Platonove „idealne države“ (1997.). U međuvremenu uočeni su novi mogući poticaji. To su zakonitosti kibernetike, misao J. Beckmanna o sporednoj važnosti materijala na koju se primjenjuje proizvodni proces (1806.), njegova izvorna definicija tehnologije (1777.) te iskaz O. Spenglera o općenitosti tehnike i njezinoj starosti (1931.). Na temelju tih poticaja razvijeni su kulturologijski koncepti i koncept opće tehnike kao zajedničkog naziva za prirodnu i umjetnu (čovjekovu) tehniku. Uočen je sve snažniji trend povezivanja dviju umjetnih tehnika: biotehnike i tehnike (neživoga). Na temelju svih navedenih poticaja i vlastitih rezultata pokušat će se poopćiti pristup proizvodnji materijala (procesna tehnika) i tvorevina (izradbena tehnika). Navedena istraživanja koja bi se sažela u monografiju bila bi poticajna ne samo za područje pridobivanja i proizvodnje tvari, materijala i tvorevina, već i za područja medicine, umjetnosti i humanističkih znanosti. |
|
|
|
|
|
|
|
