|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Fleksibilne duge konstrukcije: nelinearno modeliranje s vizualizacijom |
| Voditelj: |
Ivica Kožar |
| Ustanova: |
Građevinski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Dugačke fleksibilne konstrukcije obuhvaćaju u prvom redu duge i srednje duge betonske mostove, betonske ceste i željezničke kolosijeke na betonskoj ili tucaničkoj podlozi. Bitno je naglasiti da oslonci (podloga) takvih konstrukcija predstavljaju njihov sastavni dio i moraju se uzeti u obzir. Za takve je konstrukcije karakterističan uticaj pomičnog opterećenja koje i kod svog jednolikog gibanja, čak i u linearnih konstrukcija, izaziva velike dinamičke uticaje.
Dosadašnje iskustvo u modeliranju navedenih tipova konstrukcija pokazuje da su modeli složeni i dugotrajni za izračun i da jedino grafička vizualizacija i proračun na dovoljno brzom računalu (superračunalni cluster) omogućuje snalaženje u velikoj količini podataka i praktičnu primjenu rezultata.
Cilj projekta je načiniti računalni model koji može dobro opisati ponašanje navedenih konstrukcija što uključuje interakciju nelinearnog modela pomičnog opterećenja, nelinearnog modela konstrukcije i nelinarnog modela podloge (oslonaca). Hipoteza je da će rezultati preciznog računalnog model, u kombinaciji s odgovarajućim mjerenjima, omogućiti primjenu metoda za detekciju eventualnih oštećenja konstrukcije.
Rezultat projekta bi trebao biti program za superračunalni cluster koji bi omogućavao uspješno modeliranje navedenih konstrukcija i predviđanje njihovog ponašanja u raznim pretpostavljenim uvjetima eksploatacije.
Naravno, uspješnost projekta povezana je s ostvarivanjem podciljeva kao što je izrada odgovarajućih matematičkih modela ponašanja struktura i materijala, izrada paralelnih algoritama za clustersko računalo i razvoj optimalne metode mjerenja relevantnih parametara konstrukcija.
Vizualizacija rezultata je bitna za primjenu projekta jer treba prikazati veliku količinu podataka u 3D i u vremenu, a za nestandardne strukture.
Predviđa se da se u sklopu projekta izvrše i mjerenja na nekim konstrukcijama i rezultati usporede s predviđanjima računalnog modela.
Navedeni tip konstukcija predstavlja okosnicu prometne infrastrukture svake zemlje i ima nemali udio u investicijama, a naročito kasnijem održavanju. Značaj razvoja vlastitih programa za superračunala najbolje se vidi u dokumentu Federal Plan for High-End Computing, May 10, 2004, Executive Office of the President of USA gdje se na 80 strana razmatra strategija primjene superračunalnih clustera u raznim područjima znanosti i strateški značaj koji će posjedovanje takvih znanja imati u budućnosti. |
|
|
|
|
|
|
|
