|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Barok, klasicizam, historicizam u sakralnoj umjetnosti kontinentalne Hrvatske |
| Voditelj: |
Mirjana Repanić-Braun |
| Ustanova: |
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb |
| Sažetak: |
Ključne spoznaje o sakralnoj umjetnosti 17.–19. st. u kontinentalnoj Hrvatskoj u znatnoj su mjeri rezultat rada na prethodnom projektu »Likovna umjetnost sjeverne Hrvatske 17.–19. st. u srednjoeuropskom kontekstu«, u realizaciji kojega je sudjelovao isti tim znanstvenika, djelatnika Instituta za povijest umjetnosti i vanjskih suradnika. Ta a i ranija istraživanja bjelodano ukazuju da hrvatska umjetnička baština kontinentalnih regija po svojim stilskim značajkama i podrijetlu, te po podrijetlu i školovanju autora, nalazi svoje mjesto u povijesti srednjoeuropske umjetnosti. Cilj je predloženoga projekta da se istraži i valorizira udio sjevernih krajeva u cjelovitoj spomeničkoj panorami Hrvatske, da se odredi u kolikoj mjeri su umjetnici i obrtnici trajno ili privremeno nastanjeni u hrvatskim umjetničkim središtima i manjim mjestima pridonijeli srednjoeuropskoj umjetničkoj baštini, a u kolikoj je mjeri europska umjetnost utjecala na vizualni identitet tih krajeva u vrijeme kada nastaju, šire se i prihvaćaju veliki stilovi u povijesti europske umjetnosti. Hipoteza je da su pitanja nacionalnog identiteta u umjetnosti povezana s povijesnim okolnostima, te da se u 17. i 18. stoljeću identitet katoličke Europe, kojoj u najvećoj mjeri ti krajevi pripadaju, iskazuje ponajprije kroz vjersku pripadnost rimokatoličkoj crkvi, što se jasno očituje u objedinjujućim ikonografskim, a potom i stilskim značajkama likovnih djela. S druge strane 19. je stoljeće razdoblje snažnijeg buđenja nacionalne svijesti, razdoblje u kojem se unatoč zacrtanim gabaritima klasicizma i historicizma u ikonografiji pojavljuju teme vezane uz nacionalnu povijest. Očekivanja su da će rezultati rada na projektu – monografije, izložbe i znanstveni članci – pridonijeti znanju o hrvatskoj umjetničkoj baštini u cjelini i njezinoj afirmaciji u kontekstu srednjoeuropske povijesti umjetnosti. Rezultati istraživačkog rada na projektu dobiveni su znanstvenom metodologijom – izradom fotodokumentacije i proučavanjem arhivskih izvora, formalnom analizom i komparativnom analizom stilskih značajki te povijesnoumjetničkom interpretacijom – što osigurava i njihovu egzaktnu provjeru. Istraživanje sakralne likovne umjetnosti 17.–19. st. u kontinentlanoj Hrvatskoj po svojem je značaju fundamentalno jer donosi nova saznanja o dosad neistraženoj građi i određuje njezino mjesto u stvaranju hrvatskog identiteta i u širem kontekstu srednjoeuropske povijesti umjetnosti. |
|
|
|
|
|
|
|
