|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Korelacija paleolitika mezolitika i neolitika kontinentalne i primorske Hrvatske |
| Voditelj: |
Dejana Brajković |
| Ustanova: |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
| Sažetak: |
Intenzitet i dinamika pleistocenskih paleoklimatskih promjena ovisno o geomorfološkim obilježjima manifestirali su se na prostoru Hrvatske vrlo različito. Neposredna blizina alpskog ledenog pokrova, Panonske stepe i Dinarskog masiva, uz velika kolebanja razine Jadrana izravno su utjecali na formiranje različitih paleobiotopa i pratećih faunističkih kompleksa. Determinacija brojnih slabo adaptibilnih fosilnih vrsta, koje su svojim izumiranjem potpuno promijenile biome krajem pleistocena, uz utvrđivanje indikatorskih subrecentnih elemenata i prilagodbe subfosilnih i recentnih vrsta, osnove su rekonstrukcija biostratigrafskih odnosa, koje uz uporabu apsolutnih metoda utvrđivanja starosti omogućuju, uz odredbe kronostratigrafskih relacija nalazišta, regionalne i međuregionalne korelacije. Dosadašnje spoznaje o paleobiološkim obilježjima i kulturama tijekom pleistocena (paleolitik) i početkom holocena (mezolitik i neolitik) potvrđuju da su različite strategije opstanka, tranzicije i disperzije ljudskih populacija (neandertalskih i suvremenih) izravno ovisile o promjenama klime i okoliša (Paunović et al. 2000, Miracle 2005, Brajković et al. 2005).
Nastavak istraživanja i dopunjavanja biološke (antropološka, faunistička, zooarheološka, botanička), geološke (sedimentološka) i arheološke baze podataka o gornjem pleistocenu i početku holocena pridonosi širenju spoznaja različitih faktora neophodnih u rekonstrukcijama promjena paleookoliša i time paleobiotopa kao prirodnih resursa koji uvjetuju strategije opstanka i tranzicija humanih populacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i na prostoru istočnog Jadrana.
Budući da se epigravetijenska kultura proteže na jug gdje se dulje i zadržava (Montet-White 1994), pretpostavlja se da su njeni nosioci na području između Panonske nizine i Jadrana pripadali jedinstvenoj kulturnoj regiji. Istraživanja (Težak-Gregl 2001) tranzicije mezolitičkih u neolitičke populacije na istočnoj obali Jadrana indiciraju pripadnost mediteranskom krugu i distinkciju od istodobne tranzicije u panonskom prostoru.
Zooarheološka istraživanja prve pojave i različitih obilježja domestikacije životinja kao jednog od determinirajućih elemenata neolitizacije, njihova međusobna korelacija i usporedba sa susjednim prostorima (subalpski, panonski prostor, Apeninski poluotok) dio su rekonstrukcije procesa mezolitičko-neolitičke tranzicije u jugoistočnoj Europi. |
|
|
|
|
|
|
|
