|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Sinekološko-fitocenološke značajke šumske vegetacije Banovine |
| Voditelj: |
Dario Baričević |
| Ustanova: |
Šumarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Šumska vegetacija Banovine predstavlja izuzetno vrijedan objekt u vegetacijskoj slici Republike Hrvatske. Položaj na granici vrlo raznolikih utjecaja uvjetovao je pojavu velikoga bogatstva biljnih vrsta i šumskih zajednica. One, na žalost, do danas nisu na adekvatan i znanstven način istražene i valorizirane. Kitnjakove i bukove sastojine te mješovite kitnjakovo-bukove i kitnjakovo-kestenove sastojine na Šamarici, Zrinskoj i Petrovoj gori, rasprostranjene su na značajnim površinama u vrlo raznolikim sinekološkim uvjetima i predstavljaju veliku znanstvenu, krajobraznu, zaštitnu, gospodarsku i dr. vrijednost. Ciljevi istraživanja su jasno definiranje i imenovanje svih zajednica istraživanoga područja, u skladu s međunarodno priznatom nomenklaturom, s posebnim naglaskom na bukove, kitnjakove i kestenove sastojine, kao i sinekoloških čimbenika presudnih za pridolazak i rasprostranjenost pojedine zajednice. Nadalje, očekuje se određivanje sociološkoga karaktera bukovih, kitnjakovih i kestenovih zajednica i njihov odnos spram sličnih šumskih zajednica susjednih područja. Te na kraju primjena u znanstvenoj i stručnoj praksi kao najbolja provjera cjelokupnoga rada. Istraživanja šumske vegetacije vršiti će se prema principima ciriško-monpelješke škole (Braun-Blanquet 1964) uz primjenu suvremenih metoda i tehnika, a rezultati će biti u skladu sa važećim Kodeksom fitocenološke nomenklature (Weber i dr. 2000). Također će se vršiti pedološka (ekto i endomorfološka) i neka druga sinekološka istraživanja, a svi podaci biti će unešeni u bazu podataka Turboveg i obrađeni statistički uz pomoć programskoga paketa SINTAX 2000. Dakle, rezultati istraživanja osim što će imati znanstvenu primjenu imati će i primjenu u šumarskoj privredi, tj. omogućiti će racionalnije i uspješnije gospodarenje bukovim, kitnjakovim i kestenovim šumama u Republici Hrvatskoj, kako sa šumskouzgojnoga tako i sa drugih aspekata, a u svrhu potrajnoga gospodarenja, biološke raznolikosti i optimalne proizvodnje drvne mase. |
|
|
|
|
|
|
|
