|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Sezonalnost pripusta i janjenja ovaca u Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Velimir Sušić |
| Ustanova: |
Veterinarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Za većinu ovaca umjerenih klimatskih područja sezona pripusta je jesen, a sezona janjenja zima ili proljeće. U ostalim razdobljima godine rezultati pripusta su slabiji budući da manji broj ovaca pokazuje estrusnu aktivnost i ostaje gravidan. Nevedeno ograničava profitabilnost ovčarske proizvodnje jer se ovce janje samo jedanput godišnje, a zbog sezonske ponude ovčarski proizvodi imaju promijenjive cijene i nestabilno tržište. Dodatni negativni učinak proizlazi i iz većeg mortaliteta janjadi koji obično prati zimsku sezonu janjenja. Na sezonalnost ovaca najznačajniji utjecaj ima trajanje dnevne svjetlosti, no drugi modulirajući čimbenici su još i temperatura okoliša, hranidba, datum prethodnog janjenja te laktacijski status. Iznenadni kontakt s ovnom, nakon odvojenosti kroz 4 do 6 tjedana, također može potaknuti seksualnu aktivnost acikličnih ovaca ("efekt ovna"). Navedeno je posebno izraženo pred sezonu pripusta pa se efekt ovna koristi kao metoda za prirodno poticanje i sinkronizaciju estrusa ovaca. Brojna istraživanja pokazala su da početak i trajanje pripusne sezone ovise o pasmini. Slično je utvrđeno i za sposobnost ovaca da reagiraju na efekt ovna. Na temelju toga su za neke pasmine razrađeni uzgojno-selekcijski programi s ciljem umanjivanja negativnih učinaka sezonalnosti. O sezonalnosti ovaca u Hrvatskoj nedostaje preciznih podataka. Naročito se to odnosi na hrvatske izvorne pasmine koje su rezultat specifičnog genotipa i uzgojno-okolišnih uvjeta. Plan projekta predviđa istraživanje sezonalnosti pripusta i janjenja kod tri hrvatske izvorne pasmine ovaca (istarska pramenka, paška ovca, lička pramenka) i dvije inozemne pasmine naglašene asezonalnosti (solčavsko jezerska i merinolandscaf). Osnovni ciljevi su utvrditi unutarpasminske i međupasminske varijacije u početku i trajanju pripusne sezone, zatim utvrditi utjecaj sezone pripusta na rezultate janjenja i smrtnost janjadi te procijeniti mogućnosti da se efektom ovna upravlja sezonalnošću navedenih pasmina. Ustanovljeni rezultati doprinijeli bi poboljšanju plodnosti a time i proizvodnosti promatranih pasmina. Osim toga, upotpunila bi se njihova fenotipsko-genotipska karakterizacija kao preduvjet zaštite njihove izvornosti i zemljopisnog podrijetla. To bi, osobito u slučaju hrvatskih izvornih pasmina, trebalo dovesti do ekonomski isplativije proizvodnje a time i većeg interesa za njihov uzgoj. |
|
|
|
|
|
|
|
