zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-11-23
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Kontrastivno proučavanje ruskoga i hrvatskog jezika 
Voditelj: Željka Fink-Arsovski
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Projekt se bavi kontrastivnim proučavanjem dvaju srodnih slavenskih jezika: ruskoga i hrvatskoga. Iako je u hrvatskom jezikoslovlju već pisano o vezama tih dvaju jezika, mnogi su lingvistički aspekti ostali neistraženi. Istraživanje se temelji na suvremenim slavističkim spoznajama i radovima priznatih hrvatskih i inozemnih slavista, a nadovezuju se na dosadašnja jezikoslovna istraživanja u okviru slavističkih projekata, prije svega A. Menac, M. Popovića. Proučavat će se, u prvom redu, različite jezične razine: fonetika, fonologija, morfologija, tvorba riječi, sintaksa, stilistika, leksikologija i frazeologija, pri čemu će se težište stavljati na sinkronijski, ali neće ostati zanemaren ni dijakronijski plan. S druge će se strane istraživati osobine staroruskoga jezika na materijalu starije ruske književnosti i hagiografski sloj u djelima ruske književnosti, a rezultati takva znanstvenog rada doprinose boljem razumijevanju suvremenog stanja ruskoga jezika. Osobita će se pažnja posvetiti i teoriji i praksi prevođenja s ruskoga na hrvatski i s hrvatskoga na ruski, pri čemu je izuzetno važan segment analize bezekvivalentnog leksika u hrvatskom i ruskom jeziku. Posebna će se pozornost usmjeriti i na dvojezičnu ili višejezičnu leksikografiju. U dijelu će rječnika hrvatski biti polazni, a u dijelu ciljni jezik, a osim njega bit će zastupljeni, u prvom redu, ruski jezik, ali i drugi slavenski i neslavenski jezici. Rezultati znanstvenog istraživanja na različitim razinama poslužit će i za rad na priručnicima i udžbenicima za studente ruskoga jezika. Oni će ujedno biti izlagani i na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu što doprinosi boljem razvijanju suradnje i razmjeni znanja i iskustava u slavistici, ali i šire. Rezultati istraživanja mogu se primjenjivati na više načina i na raznim nivoima. Oni su, kao prvo, baza za unapređenje studija rusistike i kroatistike u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Osobito bi mogli biti iskorišteni u nastavi hrvatskoga jezika u Rusiji. Ovakva su istraživanja za kroatistiku izuzetno bitna jer daju proučavanju hrvatskoga jezika jednu novu, dodatnu dimenziju. Oni su, osim toga, iskoristivi i u hrvatskoj slavistici za povlačenje paralela između drugih istočnoslavenskih jezika, s jedne strane, kao i ostalih južnoslavenskih jezika, ali i zapadnoslavenskih, s druge. Važno je naglasiti da takva istraživanja pridonose i boljem razumijevanju problematike hrvatskoga jezika u slavističkim i neslavističkim sredinama. 

Natrag