|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Recentni sedimenti i fosilni okoliši jadranskog priobalja |
| Voditelj: |
Mladen Juračić |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Osnovna pretpostavka predloženog projekta "Recentni sedimenti i fosini okoliši jadranskog priobalja" je da tek primjenom aktualističkog principa možemo razumijeti fosilne zapise sačuvane u sedimentima.
Osnovna svrha predloženog projekta je temeljno geoznanstveno upoznavanje hrvatskog krškog priobalnog prostora, kako recentnih priobalnih sedimenata, tako i stijenskog kompleksa koji gradi njegovo zaobalje. U tom kontekstu posebno je interesantan obalni i morem preplavljeni krš kao značajna hrvatska specifičnost i dio hrvatskog identiteta. Cilj je prepoznati uvjete u kojima su taložene plitkomorske kredne i paleogenske naslage uz pomoć opažanja u recentnim (ograničenim) okolišima. Poznavanje uvjeta u okolišu tijekom taloženja sedimenata omogućuje npr. procjenu paleogenskih naslaga kao potencijalnih mjesta "skrivanja" ugljikovodika, budući da su istovremene naslage u perimediteranskom prostoru naftonosne. Analizom moderne zajednice mikroorganizama moguće je promatrati i pratiti utjecaj onečišćenja i sezonalnost na promjene u ekosustavu.
Istraživanjem speleotema u potopljenim spiljama i jamama pokušat će se doprinijeti razumijevanju promjena u okolišu (klima, hidrologija, morska razina) na području današnje istočne obale Jadrana u razdoblju gornjeg pleistocena i holocena. Ovisno o rasporedu mora i kopna mijenja se i utjecaj pojedinih klimatskih elemenata što utječe na opće klimatske prilike koje su vrlo bitan čimbenik pri taloženju siga. Istovremeno, sige arhiviraju trenutačne uvjete okoliša i omogućavaju njihovu interpretaciju.
Pokušat će se razjasniti da li je tijekom LGM područje istočne obale Jadrana bilo prijelazna zona između zaleđenog sjevera i umjereno toplog juga ili je klimatski ovo područje pripadalo jednoj od tih zona, te koliku su ulogu u tome odigrali dominantni klimatski modifikatori – reljef (Dinarski masiv i Alpe) i blizina mora tj. Jadran koji koji je iznimno osjetljiv na fluktuacije globalne morske razine. Mjerenjem i analizom položaja plimskih potkapina dobit će pouzdani znanstveni podaci o recentnim tektonskim pokretima, odnosno o razlikama u brzini tektonskog tonjenja ili izdizanja dijelova hrvatskog obalnog prostora. Istraživanje sedimentnih tijela na ušćima rijeka i bujica hrvatskog obalnog područja pokušat će de doprinijeti razumijevanju promjena okoliša, posebice izmjenama marinskog, brakičnog i slatkovodnog okoliša. |
|
|
|
|
|
|
|
