|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Razvoj nacionalnih indikatora kvalitete življenja |
| Voditelj: |
Ljiljana Kaliterna-Lipovčan |
| Ustanova: |
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb |
| Sažetak: |
Svrha predloženog istraživanja jest uspostaviti sistem kontinuiranog mjerenja kvalitete življenja u Hrvatskoj. Međutim, budući da u Hrvatskoj sustavnog mjerenja kvalitete življenja na način na koji to provodi većina razvijenih zemalja svijeta nema, potrebno je definirati skup indikatora koji upućuju na pojedine aspekte kvalitete življenja te izraditi odgovarajući instrumentarij.
Istraživanje i definiranje indikatora kvalitete življenja omogućilo bi sustavna periodična mjerenja, a osnovna svrha im je usporedba različitih društvenih skupina, usporedba u vremenskim razmacima te usporedba s drugim zemljama. Budući da u Hrvatskoj nemamo tzv "referentnu točku" s kojom bismo se uspoređivali, krajnje je vrijeme da se s takvim istraživanjima započne. Hrvatsko društvo prolazi kroz mnogobrojne promjene, ali ne raspolaže s pouzdanim uvidima u to koliko su te promjene potrebne, a osobito ne koliko su korisne za opću kvalitetu življenja.
Specifino, prvi cilj ovog projekta bio bi utvrđivanje i prilagodba instrumentarija za ispitivanje cjelokupne kvalitete življenja. Unutar prvog cilja dodatno bi se odredile relevantne sociodemografske i psihološke varijable koje bi dale odgovor o prediktorima kvalitete življenja.
Drugi cilj ovog istraživanja bio bi na osnovi provedenih anketnih istraživanja u određenim vremenskim razmacima na uzorku hrvatskog stanovništva (ili subuzorcima ovisno o dostupnosti finacniranja) ispitati kakva je kvaliteta življenja i zadovoljstvo pojedinaca u hrvatskom društvu, koji čimbenici utječu na nju i postoje li i kakve su regionalne razlike u ispitivanim područjima kvalitete življenja. Na temelju dostupnih podataka iz razlicitih europskih i drugih zemlja istražili bi na kojoj se razini kvalitete življenja hrvatsko društvo nalazi u usporedbi s ostalim zemljama.
I na kraju, na osnovu rezultata longitudinalnog istraživanja ispitali bi postoje li promjene u kognitivnoj i afektivnoj komponenti subjektivne kvalitete življenja. Dodatno bi ispitali koje regulacijske strategije pojedinci koriste u regulaciji pozitivnih i negativnih afektivnih stanja, njihovu povezansot s različitim indikatorima kvalitete življenja te postoje li kulturalne razlike u reguliranju afektivnih stanja između hrvatskih i americkih studenata. |
|
|
|
|
|
|
|
