|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Prevladavanje stresa uzgoja kukuruza na kiselom tlu gnojidbom i oplemenjivanjem |
Voditelj: |
Vlado Kovačević |
Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
Sažetak: |
Kiselost tla je najznačajniji problem u proizvodnji hrane, jer je najmanje 40 %, a po nekim procjenama i 70% svjetskih oranica zahvaćeno ovim ograničenjem. Potrebe za prehranom ljudske populacije se povećavaju. Tako se do 2025. g predviđa porast broja ljudi na Zemlji s 5.284.000 (stanje 1990.g) na 8.303.000 ili za 48%. Da bi se na današnjoj razini zadovoljile potrebe čovječanstva hranom, potrebno je povećati prinose žitarica s prosječnih 2.5 t/ha na 4.5 t/ha, što je s današnje perspektive na postojećim oranicama teško izvedivo. S tim u vezi, potrebno je poboljšanje iskorištenja postojećih oranica, te uključivanje u proizvodnju hrane i marginalnih područja opterećenih edafskim i drugim vrstama stresa, uključujući i kiselost. Istraživanja se planiraju obavljati u poljskim uvjetima (gnojidbeni pokusi: kalcizacija i melioracijska gnojidba fosforom i kalijem; testiranje genotipova kukuruza na kiselom i kalciziranom tlu) i u laboratoriju (kemijske analize tla i biljnog materijala – list i zrno). Pokusi će se postaviti u četiri ponavljanja. Odredio bi se prinos zrna kukuruza, te promjene u tlu i biljci izazvane gnojidbom i genotipom (sadržaj 23 elementa: fosfor, kalij, kalcij, magnezij, sumpor, željezo, mangan, cink, bakar, molibden, bor, kobalt, stroncij, arsen, kadmij, barij, živa, olovo, krom, nikal, selen, natrij i aluminij).
U prvoj godini istraživanja (2006.g) postavlja se poljski pokus s uključivanjem eksperimentalnih i komercijalnih hibrida kukuruza. Odabrana je pokusna površina s pH u 1n KCl oko 4,0 (kontrola). Na dijelu te površine obavlja se kalcizacija i reakcija tla dovodi u približno optimalno stanje (blizu neutralne reakcije). Pratit će se rast i razvoj kukuruza na obje pokusne parcele i odrediti prinos i kemijski sastav tla i biljke. Nakon tri godine istraživanja (2006., 2007. i 2008.) planiramo kategorizaciju pojedinih hibrida na dobro otporne, prosječno otporne/prosječno osjetljive i osjetljive na kiselost. Kao kriterij bi nam služili ostvareni prinosi i povećanje prinosa na kalciziranoj parceli u odnosu na kontrolu. Na osnovu toga bi dali preporuke za izbor hibrida za kisela tla.
U razdoblju 2006-2010 bi se nastavilo istraživanja na ranije postavljenim gnojidbenim pokusima kalcizacije i gnojidbe fosforom i kalijem (ukupno pet pokusa). Obzirom na potrebu uzgoja u plodoredu, kukuruz bi svake godine bio zastupljen u tri pokusa. |
|
|
|
|
|
|