 |
| Detalji |
| Projekt: |
Geokemija mineralnih ležišta u Dinaridima i njezin utjecaj na vode u kršu |
| Voditelj: |
Ladislav Palinkaš |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Mineralna ležišta na prostoru Dinarida rudare se prema arheološkim i povijesnim podacima duže od 3000 godina. Rudna ležišta prirodne su anomalije metala i nemetala, većinom toksičnih, kao Pb, Hg, As, Se, Cd, Tl, Ba i dr. U moderno vrijeme antropogeni utjecaj pod strogom paskom javnosti precjenjuje se, a nekritički se zanemaruje djelovanje prirodnih čimbenika, (Idrija-Hg ležište u Sloveniji, 200.000 t Hg, s hrvatske strane Tršče-Hg ležište, s nepoznatim geokemijskim karakteristikama). Antropogena intervencija u mineralna ležišta ubrzala je prirodne procese trošenja rudnih minerala (sulfidi Fe, Hg, As-Tl, Se, Pb, Zn-Cd, uranski minerali). Zagađenje toksičnim metalima emitirano je u okoliš zrakom (metalurška postrojenja), vodom (kisele rudničke vode i vodotočni sedimenti) i mehaničkim transportom na manjim ili veći odlagalištima jalovine. Nemetalna rudna ležišta evaporita i boksita zagađuju okoliš i podzemne vode kroz rudarsku aktivnost ili tehnološku preradu. Brojni kamenolomi mjesta su dugotrajnog korištenja eksplozivnih sredstava koja sadrže živu ili olovo (fulminati i azidi). Zbog toga se predlaže projekt čiji cilj je: Istražiti geokemiju rudnih ležišta glavnih genetskih tipovova. Geokemijske karakteristike uključuju: kemiju elemenata u tragovima, izotope kisika, ugljika i sumpora, radiogene izotope U-Th-Pb sustava, 87Sr/86Sr i fluidne inkluzije u jalovinskim mineralima kvarcu, kalcitu, sideritu i fluoritu. Izbor rudnih ležišta povezan je s geodinamskim razvojem dinarskog prostora. Odabrani su glavni genetski tipovi: permska ležišta Ljubija, Trgovska gora, Petrova gora, Samoborska gora. Bistra (Fe, Mn, Pb, Zn-Cd, Cu, Ba); Tršće, Gorski Kotar, (Hg); bariti Gorskog kotara (Ba); ležišta trijaske vulkanogeno-sedimentne formacije (Pb, Zn, Ba, Fe, Mn), mineralizacije u ofiolitnim stijenama Kalnika, Medvednice, Samoborske gore, Banovine i Korduna (Cu, Cr, Ni), tercijarni vulkanizam Sjeverne Hrvatske (Pb, Zn, Sb, As). Istraživanje primarnih asocijacija elemenata na pojedinim objektima biti će prošireno na sekundarne sredine: vodu, vodotočne i jezerske sedimente i tlo. Izotopni sastav olova i sumpora u primarnoj sredini poslužiti će kao marker za ocjenu antropogenog zagađenja uzrokovanog drugim izvorima, kao industrija, transport, ratna djelovanja i sl.
Zaštita krških voda zasniva se na istraživanju hidro-geokemijskog sastava, a interpretacija podrijetla zagađenja zahtjeva poznavanje geokemije stijena, minerala i rudnih ležišta, kroz koja voda prolazi. |
|
|
