|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Bioaktivnost komponenti eteričnih ulja u zaštiti uskladištenih žitarica |
| Voditelj: |
Vlatka Rozman |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Štetnici uskladištenih žitarica izazivaju ozbiljne gubitke tijekom skladištenja reducirajući njihovu količinu i kvalitet. Procjenjuje se da štete na žitaricama iznose od 5-10% u umjerenoj, te 20-30% u tropskoj klimi. Njihovo suzbijanje u praksi najčešće se provodi s fumigantima, koji osim pozitivnih sve više pokazuju i negativne strane kao što je razaranje ozonskog omotača, rezistentost štetnika, rezidui u namirnicama, te kontaminacija ljudskog okoliša. U iznalaženju novih alternativa, u svijetu se sve više istražuju botanički insekticidi dobiveni iz aromatičnog bilja. Poznato je da ove biljne vrste pokazuju različite učinke na štetne kukce, uključujući i štetnike uskladištenih proizvoda. Imaju specifičan miris i okus zbog lučenja eteričnih hlapivih ulja, kao sekundarnih metabolita, a najčešće imaju zaštitnu ulogu ili služe za primamljivanje. Cilj ovih istraživanja je utvrditi bioaktivnost komponenti izdvojenih iz eteričnih ulja biljnih vrsta našeg podneblja iz porodica Lamiaceae i Lauraceae, na glavne štetnike uskladištenih žitarica: Sitophilus oryzae L., S. granarius L., S. zeamais Motsch., Rhyzopertha dominica L., Plodia interpunctella Hbn., Tribolium castaneum Herbst. Oryzaephilus surinamensis L. Chryptolestes ferrugineus Herbst., u stadiju jajašca, ličinke, kukuljice i imaga. Bioaktivnost se očituje kontaktnim djelovanjem preko kutikule, fumigantnim djelovanjem preko respiratornih organa te ishranom s tretiranom hranom putem probavnih organa. Učinkovitost pojedinih komponenti i njihovih najboljih kombinacija, testirat će se u kontroliranim laboratorijskim i skladišnim uvjetima. Na osnovi dobivenih pozitivnih rezulata analiza, patentirao bi se gotov preparat na bazi određenih komponenti kao nosioca toksičnog efekta, koji bi bio primjenjiv u široj praksi suzbijanja skladišnih štetnika žitarica, te u ekološki prihvatljivoj zaštiti bilja. Ovakva istraživanja bi trebala potaknuti uzgoj biljnih varijeteta koji stvaraju takve komponente u većim količinama, ili bi sintetička proizvodnja ovih sastojaka trebala biti kao jedna od opcija da se dobije dovoljno materijala za praktičnu upotrebu proizvoda u zaštitu bilja. |
|
|
|
|
|
|
|
