|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Postsocijalizam i kulturni subjekt: hibridne prakse kulturnog posredovanja |
| Voditelj: |
Ines Prica |
| Ustanova: |
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb |
| Sažetak: |
Lokalni etnografski prikaz i antropološka raščlamba hrvatske suvremenosti može korespondirati s općim pojmovima i različito indeksiranim znanjima o 'kulturama u tranziciji' tek onda kada metodološki uspješno izvede unutarnji uvid, te zakonito i vjerodostojno predstavi znanja o stanju vlastite kulture. U ovom će projektu karakteristični fenomeni oblikovani u razdoblju koje se, unutar desetljeća i pol, promatra u svjetlu epohalnih političkih i društvenih promjena, biti izloženi specifično usmjerenom etnografskom opisu i tumačenju. Svrha istraživanja temelji se na stečevinama domaće znanstvene tradicije u njezinu kontinuiranom dodiru s pojedinačnim iskustvom i egzistencijalnom kompetencijom kulturnog subjekta koja nužno premašuje distancirane akademske razdiobe i radikalnost poimanja kulturnih promjena. Ne gubeći iz vida kontinuitet hibridizacijskih procesa, preimenovanja sadržaja, prilagodbe oblika, struktura i značenja fenomena razdoblja koje nam neposredno (povijesno, kulturno, analitički) prethodi, ustraje se na analitičkom polju zadanom konceptom 'svjetovne tranzicije'. Pomicanje ishodišta istraživanja i tumačenja suvremenosti izvan samoga 'postsocijalističkog momenta' omogućuje prepoznavanje načina na koje nove kulturne zbilje zadržavaju kontinuitet s vlastitim naslijeđem i onda kada se on izričito formulira kao kulturni otpor. Vjerodostojan prikaz takvog oblika kulturnog održanja odnosno identiteta omogućen je uključivanjem različitih iskustava i individualnih sudbina (dohvatljivih biografskom metodom i dokumentiranjem osobnog pripovijedanja) te evokacijom različitih praksi izražavanja (popularna i medijska kultura, obiteljsko svakodnevlje, kultura prehrane, kodificiranje tjelesnosti i osjećaja) i samotumačenja subjekta (strategije pamćenja, preslagivanje vrijednosnog okvira, svjetonazori, mogućnost predviđanja i nadanja, itd). Istraživanja će se odvijati u potvrđenom etnometodološkom okviru koji razrađuje uvide izravnog empirijskog istraživanja unutar kvalitativnih postupaka analize građe i njezine tekstualno i etički osviještene predstavke. U skladu s interdisciplinarnim karakterom hrvatske etnologije te zahtjevom za situiranim prihvatom antropološke teorije, istraživanja će aktivno uključivati područja semiotike, kulturnih i rodnih studija, postkolonijalnih i postsocijalističkih studija kao i antropologije europskih integracija. |
|
|
|
|
|
|
|
