|
 |
 |
 |
 |
 |
Detalji |
Projekt: |
Ispitivanje trajnosti mineralnih brtvenih barijera |
Voditelj: |
Biljana Kovačević-Zelić |
Ustanova: |
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Neuređeni sustav gospodarenja otpadom u RH negativno se odražava na sve sastavnice okoliša, a osobito na podzemne vode kao temeljni nacionalni resurs. Poseban su problem odlagališta, jer se u RH još uvijek 95% otpada bez obrade odlaže, a tek je oko 10% postojećih odlagališta sagrađeno u skladu s propisima. U Strategiji zaštite okoliša RH kao prioritet je navedena sanacija postojećih i izgradnja regionalnih odlagališta. Udio saniranih odlagališta trebao bi se sa sadašnjih 5% (stanje 2000. g.) povećati na 65% do 2010. godine. Temeljni zaštitni sustav i završni pokrov su s obzirom na zaštitu podzemnih voda najvažniji element odlagališta. Ti sustavi grade se kao klasični od zbijene gline; korištenjem alternativnih rješenja (bentonitni tepih, bentonitom poboljšani zemljani materijali); te konačno korištenjem inovativnih barijera (mješavine glina-polimer). Funkcionalnost sustava zavisi značajno o mineralnoj komponenti. Najvažnije svojstvo koje ona mora imati je mali koeficijent propusnosti (k<=10-9 m/s). Cilj je ovog istraživanja ispitati trajnost mineralnih barijera izloženih nekim vanjskim utjecajima prisutnim kod odlagališta otpada: kontakt s kemijskim spojevima u eluatu (kompatibilnost), utjecaj geo-kemijskog okoliša (zamjena kationa), isušivanje (pojava pukotina). Ove pojave utječu na kapacitet bubrenja, sposobnost zacjeljivanja, kapacitet atenuacije te konačno koeficijent propusnosti i parametre čvrstoće. Osnovna je hipoteza da će se u okviru ovog projekta definirati procedura i laboratorijski postupci za dokazivanje trajnosti mineralnih barijera na racionalan način, izvođenjem laboratorijskih ispitivanja u dvije faze. U prvoj fazi promatra se jeftinim pokusima utjecaj vanjskih parametara na indeksne pokazatelje. U drugoj fazi ispituju se projektni parametri na ograničenoj skupini uzoraka skupljim postupcima, koji daju konačnu ocjenu o trajnosti barijere u određenim uvjetima okoliša. Osim toga, neke norme za određivanje indeksnih pokazatelja pokazuju nedosljednost, pa se očekuju preporuke za njihovo poboljšanje. Rezultati dobiveni u laboratorijskim uvjetima, provjerit će se terenskim mjerenjima i numeričkim modeliranjem, što će poslužiti i za verifikaciju numeričkih modela, te racionalizaciju u planiranju kontrolnih ispitivanja. Istraživanja će također pomoći pri usklađivanju zakona RH s direktivama europske unije implementacijom uputa za projektiranje, izgradnju i naknadno praćenje trajnosti barijera. |
|
 |
 |
 |
 |
|