|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Korištenje genetske divergentnosti srodnih linija kukuruza u proizvodnji sjemena |
| Voditelj: |
Antun Jambrović |
| Ustanova: |
Poljoprivredni institut Osijek |
| Sažetak: |
Proizvodnja sjemena kukuruza bazira se na osnovi proizvodnje dvolinijskih hibrida - single crossa.Zbog izrazite osjetljivosti roditeljskih inbred linija na različite klimatske i pedološke uvjete u proizvodnji, prinos sjemena vrlo je često nizak, uz nisku kvalitetu sjemena. Pokušaj prekomjerne gnojidbe (poglavito dušikom) da bi se stimulirao veći prinos sjemena uglavnom je neuspješan i ekološki neopravdan zbog narušavanja odnosa hraniva u tlu, kako za kukuruz , tako i za slijedeće kulture u plodoredu.
U postupku oplemenjivanja moguće je stvoriti više međusobno srodnih inbred linija, između kojih postoji manji ili veći heterotični efekat. Upravo te srodne linije, odnosno njihovi križanci, tzv: sister crossi mogu poboljšati i unaprijediti proizvodnju sjemena kod hibrida kod kojih postoje problemi u sjemenarstvu.
Svaki je dvolinijski hibrid proizvod specifične kombinacijske sposobnosti samo 2 linije. Linija majka križana sa svojom srodnom linijom ili linijama, pa zatim oplođena sa istim ocem, manje ili više odstupa po fenotipu, odnosno po gospodarskim vrijednostima od čistog dvolinijskog hibrida. Ta razina odstupanja ne smije biti prevelika jer se tada prelazi granica između poboljšanih dvolinijskih hibrida ka trolinijskim hibridima, koji imaju lošija svojstva u proizvodnji od dvolinijskih hibrida. Genetska razlika međusobno srodnih linija može se kvantificirati kroz razliku u prinosu majki single-crossa i njihovih srodnih križanaca, a uspoređuje se i gospodarska vrijednost čistog dvolinijskog hibrida i njegovih verzija sa poboljšano prinosnim majkama. Dodatne podatke o genetskoj divergentnosti između srodnih linija dobiti ćemo i putem korištenja tehnika molekularnih markera. Dakle, poljski i laboratorijski rezultati omogućiti će nam da točno preciziramo granicu dozvoljene genetske divergentnosti srodnih linija, a da u biti ne narušimo osnovnu genetsku strukturu toga hibrida, kao ni njegove fenotipske, odnosno gospodarske karakteristike.
Iskustvo u oplemenjivanju i sjemenarstvu pokazuje nam da korištenje križanaca međusobno srodnih linija ima višestruko pozitivne posljedice, poglavito po pitanju stabiliziranja proizvodnje sjemena . Čak i kod male genetske distance između srodnih linija, (zbog heterotičnog efekta) imamo bolje nicanje usjeva, bolji sklop biljaka, bolji rani porast, jači vigor, veću ujednačenost u cvatnji .Konačni je rezultat povećana proizvodnja kvalitetnog sjemena kukuruza po jedinici površine |
|
|
|
|
|
|
|
