|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Katolicizam, islam i pravoslavlje u identitetskim procesima u B i H |
| Voditelj: |
Zoran Grijak |
| Ustanova: |
Hrvatski institut za povijest, Zagreb |
| Sažetak: |
Središnji problem istraživanja je uloga Katoličke crkve u nacionalno-integracijskim procesima i međukonfesionalnim odnosima i sučeljavanjima u Bosni i Hercegovini od sredine 19. stoljeća do 1918. godine. Posebna pozornost posvetit će se utjecaju Katoličke crkve u Habsburškoj (Austro-Ugarskoj) Monarhiji, a napose u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji na politički, društveni i kulturni razvoj. Analizirat će se i djelovanje pojedinih katoličkih velikodostojnika (zagrebačkih nadbiskupa J. Haulika, J. Mihalovića, J. Posilovića, A. Bauera, bosansko-đakovačkog i srijemskog biskupa J. J. Strossmayera, dubrovačkog biskupa J. Marčelića, krčkog biskupa A. Mahnića i dr.) na političkom i međureligijskom polju, djelovanje politički angažiranog svećenstva, njegove političke koncepcije i zastupljenost u pojedinim strankama uz analizu ideja koje su te stranke zastupale. Također će se istražiti međukonfesionalni odnosi i njihov utjecaj na suvremene hrvatsko-srpske odnose te katoličko-pravoslavna problematika i pokušaji približavanja između Katoličke i Pravoslavne crkve putem crkvene unije. Glede Bosne i Hercegovine istraživanje će obuhvatiti razdoblje uoči i nakon uspostave redovite katoličke hijerarhije (1881.), analizu vjerske i nacionalne politike austrougarskih vlasti, utjecaj franjevaca i svjetovne inteligencije te kruga oko vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera na nacionalno-političko konstituiranje bosanskohercegovačkih Hrvata i uzroci sukobljavanja među tim glavnim nosiocima vjerskih, kulturnih i političkih ideja među bosanskohercegovačkim Hrvatima. U analizi međukonfesionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini istražit će se ispreplitanje vjerske i nacionalne problematike i doprinos pojedinih vjerskih institucija oblikovanju političkih programa zajednica među kojima su djelovale. Istražit će se odnos Katoličke crkve prema pravoslavlju i islamu te odnos nositelja hrvatskih političkih koncepcija prema političkim programima i ciljevima Srba i muslimana, ustroj Pravoslavne crkve i odnos Pravoslavne crkve i srpskih političkih vođa prema Hrvatima i muslimanima, ustroj muslimanske vjerske organizacije i odnos muslimanske elite prema Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi te hrvatskim i srpskim političkim programima. Naglasak u istraživanju stavit će se na međuovisnost i isprepletenost događanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u spomenutom razdoblju te njihovu interakciju s politikom Zagreba, Beča, Budimpešte i Vatikana u suvremenom europskom kontekstu. |
|
|
|
|
|
|
|
