|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim |
| Voditelj: |
Dubravka Sesar |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Projekt obuhvaća tipološki različite vrste i razine proučavanja dvojnih i višestrukih odnosa između hrvatskoga i slavenskih jezika, usmjerenih na dva osnovna cilja. U središtu jednoga dijela istraživanja ciljni je jezik hrvatski, koji u usporedbi s optimalno standardnim slavenskim jezicima, odnosno jezicima duge i bogate normativne i općenito filološke tradicije (češkim, poljskim i ruskim), dokazuje vlastiti kulturni identitet, i to na način da pokazuje svoje strukturne i supstancijalne specifičnosti na sinkronijskoj razini, a na dijakronijskoj otkriva "atipičnosti" vezane uz proces standardizacije i pitanja svoga razvojnoga kontinuiteta. Drugi se dio istraživanja bavi u prvom redu onim slavenskim jezicima koji su u hrvatskim jezikoslovnim radovima slabije zastupljeni i općenito slabije poznati (slovački, lužičkosrpski, kašupski, ukrajinski, rusinski, bjeloruski i dr.), a s hrvatskim ih povezuju mnoge standardološke paralele vezane uz problem njihova društvenoga statusa, odnosno (ne)priznavanje njihova povijesnoga kulturnoga identiteta. Iako je koncipiran kao općeslavistički, jer se temelji na općeslavenskim obrascima, ovaj projekt ne obuhvaća posebna rusističko-kroatistička, polonističko-kroatistička i južnoslavensko-kroatistička istraživanja, kojima će se detaljnije baviti drugi znanstvenoistraživački projekti.
Sociolingvističke, genetskolingvističke i tipološke usporedbe, istraživanja međujezičnih kontakata i utjecaja (uključujući i one neslavenske, kao što je njemački), leksikološke, frazeološke i gramatičke paralele između hrvatskoga i pojedinih slavenskih jezika rezultirale bi konkretnim radovima primijenjene naravi. Rezultati bi prije svega poslužili unaprjeđenju pojedinih slavističkih studija u nas, kao i studija kroatistike. Istraživanja se temelje na suvremenim slavističkim spoznajama i radovima priznatih hrvatskih i inozemnih slavista (Jonke, Brozović, Katičić, Jakobson, Vinogradov, Kondrašov, Havránek, Lehr-Spławiński, Urbańczyk, Krajčovič, Dzendzelivskyj i dr.), a nadovezuju se na dosadašnja jezikoslovna istraživanja u okviru slavističkih projekata Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (A. Menac, M. Popović, D. Sesar) i njihove rezultate (dobrim dijelom objavljene). Ovakva su istraživanja za hrvatsku slavistiku fundamentalna, jer bi u novim društvenim okolnostima trebala pridonijeti boljem razumijevanju kroatističke problematike u slavističkom kontekstu i promicanju hrvatskoga jezika u slavističkim središtima u svijetu. |
|
|
|
|
|
|
|
