|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Glagoljski i latinički izvori i studije za povijest stanovništva i svakodnevlja |
| Voditelj: |
Zoran Ladić |
| Ustanova: |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
| Sažetak: |
Projekt sadrži dva osnovna stupnja istraživanja. Prvi stupanj istraživanja obuhvaćao bi rad na izvornoj glagoljskoj i latiničkoj građi u pojedinim arhivskim ustanovama, odnosno transkripciju i transliteraciju građe. Drugi stupanj istraživanja sastojao bi se u kritičkom izdavanju spomenutih izvora, na temelju suvremenih egdotičkih načela, a u cilju njihove prezentacije znanstvenoj javnosti. Unutar ovog stupnja istraživanja suradnici na projektu također bi vršili analizu samih vrela u cliju izrađivanja studija s područja povijesti stanovništva i svakodnevlja. Pri tome je važno naglasiti da se u najvećem dijelu radi o tzv. serijskom tipu izvora (matične knjige, inventari, oporuke, popisi i liste) koji omogućavaju korištenje kvantitativne obrade kao osnovnog metodološkog načela pri analizi te građe. Izvori koji bi se analizirali čuvaju se u više arhivskih ustanova u Hrvatskoj. Glagoljski izvori, a radi se o nekoliko desetaka dosada neobjavljenih i neobrađenih matičnih knjiga s područja otoka Krka za razdoblje od 17. do 19. st., bili bi transkribirani i transliterirani, izradila bi se baza podataka na temelju koje bi se vršile razne analize s područja kretanja nataliteta i mortaliteta, podrijetla i identiteta stanovništva i sl. Istovrsna problematika, dakle istraživanje demografske povijesti, obrađivala bi se i na temelju fonda matičnih knjiga iz HDA. Na temelju latiničke građe iz AFF-a, NSK i HDA iz razdoblja druge pol. 19. st. istraživala bi se povijest studentske svakodnevnice te njihova društvenog i političkog života. Druge vrste latiničkih izvora koje bi se razmatrale unutar rada na projektu su inventari, oporuke i drugi bilježnički spisi koji pripadaju skupini tzv. serijskih izvora jer sadrže niz istovjetnih podataka i podložni su kvantitativnoj analizi. Tako bi se vršila analiza spomenute građe iz bilježničkih fondova u DAZd i DAPa, za gradove Šibenik, Zadar, Pazin i Labin i to za razdoblje od 13. do 16. st. Činjenica da ovi izvori uvijek sadrže istovrsne podatke ukazuje da oni dopuštaju proučavanje kako svakodnevnice i demografskog kretanja stanovništva tako i za razmatranje problematike narodnosnog i nacionalnog identiteta i to u razdoblju kada za takve analize ne postoje druge vrste dokumenata. Pri tome valja istaknuti da bi upravo ova istraživanja omogućila nove egzaktne spoznaje o nekim od najvažnijih problema iz hrvatske povijesti kao što je to pitanje slavensko-romanske simbioze na osjetljivim područjima kao što su Istra i Dalmacija. |
|
|
|
|
|
|
|
