|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
INTERAKCIJA BIOCENOZA U OTVORENIM I OBALNIM SUSTAVIMA JADRANA |
| Voditelj: |
Adam Benović |
| Ustanova: |
Sveučilište u Dubrovniku |
| Sažetak: |
Južni Jadran je generator dubokih voda istočnog Mediterana, a svojim biološkim i ekološkim značajkama odražava specifičnost i važnost za cjelokupni ekosustav Jadranskog mora, jer su obalni sustavi u potpunom okruženju i pod uplivom oligotrofnih i dubokih voda koje se kreću iz Jonskog mora duž istočne obale Jadrana.
Radna hipoteza projekta je da u ovisnosti o sezonskim promjenama postoji stalna interakcija biocenoza otvorenih i obalnih sustava, te da je to mehanizam opstojnosti i stabilnosti dinamičke ekološke ravnoteže u moru. Tome pridonosi stalni ciklus vertikalnih migracija u dubokim otvorenim vodama te horizontalni prijenos tvari i energije, u većoj mjeri od otvorenih ka obalnim sustavima nego li obratno. Osnovni cilj projekta je istražiti i dokazati da se interaktivni biocenotički odnosi iz ovog najdubljeg i svojim volumenom najvećeg dijela Jadrana u značajnoj mjeri odražavaju na stabilnost ekosustava ostalih dijelova Jadranskog mora, ali i kao vektor unosa alohtonih toplovodnih vrsta.
Projekt bi trebao pridonijeti novim spoznajama kroz:
- mogućnost definiranja vertikalnih migracija u dubokom Jadranu, prijenosa tvari i energije između pojedinih slojeva mora i različitih trofičkih skupina holoplanktona i meroplanktona,
- prikupljanje dokaza o karakterističnim južno-jadranskim vrstama u planktonu, bentosu i nektonu, utvrđivanje specifičnosti promatranih ekosustava, njihov međusobni odnos, te utjecaj na dinamičku ravnotežu Jadrana,
- dokaz osobite kvalitete južno-jadranskog ekosustava i dokaz prostorno-vremenske interakcije biocenoza između južnog, srednjeg i sjevernog Jadrana,
- utvrđivanje karakterističnih biocenoza, pojave rijetkih i novih vrsta, njihovog rasprostranjenja u južnom Jadranu te horizontalne migracije prema drugim dijelovima Jadrana,
- utvrđivanje i opis specifičnih populacija (želatinozni, krustacejski, makro-mikro planktonski) u otvorenim i obalnim sustavima južnog Jadrana i usporedbom s ostalim regijama u Jadranskom moru.
Rezultati se mogu provjeriti komparativnom usporedbom metodologije i relevantnih rezultata u svjetskim publikacijama.
Očekujemo da će istraživanje dovesti do novih spoznaja o interaktivnim odnosima biocenoza u moru te omogućiti nova otkrića u razumijevanju opstojnosti morskih ekosustava. Moguća primjenljivost rezultata je u zaštiti okoliša, kontroli utjecaja balastnih voda, doprinosu poznavanja produkcijskih odnosa u ribarstvu i marikulturi, te preporukama za uvođenje novih planktonskih vrsta za marikultur |
|
|
|
|
|
|
|
