|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Srednjovjekovno naseljavanje sjeverne Hrvatske u svjetlu arheoloških izvora |
| Voditelj: |
Tajana Sekelj-Ivančan |
| Ustanova: |
Institut za arheologiju, Zagreb |
| Sažetak: |
Temeljna pretpostavka koja se projektom želi dokazati jest da postoje određene zakonitosti u odabiru položaja za stanovanje kroz čitavi srednji vijek, pod utjecajem prirodno-geografske podloge i društveno-političkih zbivanja. 1. Na pojedinim nalazištima prisutno je kontinuirano višestoljetno naseljavanje s jasnom vertikalnom stratigrafijom na jednom, najpovoljnijem položaju, na kojem se tijekom vremena nerijetko oblikuje urbana zajednica. 2. Pojedina srednjovjekovna nalazišta smještena uz veće tokove rijeka pokazuju premještanja naselja na obližnje položaje s prepoznatljivom horizontalnom stratigrafijom. Takva nalazišta tijekom srednjega vijeka često pokazuju sliku ruralnog karaktera naselja. 3. U određenim društveno-povijesno-gospodarskim okolnostima dolazi do gradnje utvrđenih gradova uz važne prometne i prirodne pravce, te formiranja više okolnih selišta sa središnjim grobljem i crkvom. Osnovni cilj je rekonstruiranje načina života srednjovjekovnog stanovništva na prostoru odabrnanih mikrocjelina u sjevernoj Hrvatskoj s tri aspekta. To je život ruralne zajednice, zatim život urbane zajednice te međusobni odnos sakralnog i profanog (te obrambenog) u njima, te funkcioniranje utvrđenog grada u odnosu spram okolnih selišta i groblja s crkvom. Odabrani, arheološki lokaliteti, istraženi suvremenim stratigrafskim arheološkim metodama, a na kojim su prepoznatljive spomenute zakonitosti zaposjedanja prostora tijekom više stoljeća srednjeg vijeka, uspoređivat će se s lokalitetima šireg prostora sjeverne Hrvatske, kao i lokalitetima s područja susjednih zamalja.
U dosadašnjim arheološkim istraživanjima u Hrvatskoj, srednjovjekovni su lokaliteti veoma široko datirali. Nasuprot tome, tipološko-kronološkim obradama pokretne i nepokretne građe nastojat će se preciznije datirati građa, čime bismo se približili srednjoeuropskim dostignućima. Područje sjeverne Hrvatske razmatralo bi se i u kontekstu kulturnog nasljeđa srednjoeuropskog prostora, pri čemu bi se izdvojile izvorne značajke specifične samo za područje sjeverne Hrvatske. Uspostavljene zakonitosti mogu se primijeniti na ostale mikrocjeline na širem prostoru sjeverne Hrvatske, kako bi se prepoznali još neutvrđeni arheološki lokaliteti ili kako bi se funkcionalno i vremenski opredijelili brojni poznati, ali do danas neopredijeljeni lokaliteti s kojih potječu slučajni površinski nalazi, većinom pohranjeni u muzejima sjeverne Hrvatske. |
|
|
|
|
|
|
|
