|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Vrednovanje tehnologija uzgoja suptropskih kultura batata i jama |
| Voditelj: |
Bruno Novak |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Jednolična i nekvalitetna ishrana dovela je do niza bolesti danšnjice koje su izravno vezane uz hranu, kao što su dijabetes, bolesti krvnih žila, kolesterol u krvi itd. Zbog toga sve više raste potreba za raznovrsnim namirnicama visoke kakvoće. U tom segmentu povrće igra posebno važnu ulogu, jer se pojedine povrtne kulture pojavljuju kao izuzetno kvalitetna hrana, ali i kao djelotvoran lijek. Uvođenjem manje poznatih, ali kvaltetnih povrćarskih kultura u Hrvatskoj moglo bi se doprinijeti većoj ponudi povrća, te raznovrsnosti prehrane. Batat (Ipomoea batatas L.) je upravo takva funkcionalna hrana, koja ima izražena hranidbeno-ljekovita svojstva. Za jelo se koriste zadebljali korjenovi koji se mogu peči, kuhati i spremati kao pire, a preradom se može dobiti brašno i sokovi. Batat je nova kultura u Hrvatskoj, pa je intencija ovog projekta da se ubrza i unaprijedi uzgoj, kako bi se batat mogao naći na tržištu u dovoljnim količina kao i ostale vrste povrća. Temeljem općih spoznaja i dosadašnjih višegodišnjih istraživanja pretpostavka je da će dobiveni rezultati ovog istraživanja doprinijeti bržem razvoju novih tehnologija uzgoja batata, počevši od proizvodnje presadnica do skladištenja i prerade batata, čime bi to povrće moglo biti na tržištu cijele godine. Jam (Dioscorea batatas (Decne)), kao i batat je potpuno novo povrće u Hrvatskoj i potrebno je određeno vrijeme dok ga potencijalni kupci upoznaju i prepoznaju kao hranu i lijek, za što je prva pretpostavka da se nađe na tržištu. Kod jama se za jelo koriste krupni gomolji, koji mogu narasti i do 2 m dužine.. Pretpostavka je da će rezultati projekta pokazati koje su tehnologije uzgoja komercijalno isplative, a kemijske analize korjenova batata, odnosno gomolja jama, će pokazati njhovu nutricionistčku vrijednost. Istraživanja problematike uzgoja navedenih kultura provela bi se na četiri različite lokacije, kako bi se utvrdilo, koje područje, ovisno o agroekološkim uvjetima najbolje odgovara za komercijalni uzgoj u Hrvatskoj. S obzirom na sve veću zainteresiranost pojedinih dijelova populacije (dijabetičari, dijetalci, vegetarijanci) za funkcionalnom hranom, pretpostavka je da bi takve kulture mogle brzo naći svoje mjesto na tržištu. Prehrambena industrija će također prepoznati kvalitetu batata i jama i mogućnosti plasmana nihovih prerađevina (brašno, čips, sokovi), a proizvođači povrća (manja i srednja obiteljska gospodarstva), će naći interes u proizvodnji tih kultura za tržište. |
|
|
|
|
|
|
|
