|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Molekularna obilježja miofibroblasta Dupuytrenove bolesti |
| Voditelj: |
Krešimir Pavelić |
| Ustanova: |
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb |
| Sažetak: |
Proliferacija miofibroblasta koji su esencijalna stanična komponenta Dupuytrenove bolesti, posljedica je specifičnih molekularnih zbivanja koja u konačnici rezultiraju fleksionim kontrakturama prstiju te gubitkom funkcije šake. Do sada je utvrđeno da su u miofibroblastima prekomjerno eksprimirani neki izvanstanični glikoproteini i faktori rasta što niti izdaleka ne objašnjava molekularnu pozadinu ove bolesti pa tako niti ne pridonosi razvoju svrsishodne i učinkovite terapije. Naša je pretpostavka da se transkriptomski i proteomski profili nodula Dupuytrenove kontrakture razlikuju od profila zdrave palmarne fascije. Iznalaženje različito eksprimiranih gena, odnosno proteina kao i eventualno modificiranih proteina, pomoći će profiliranju „gena/proteina kandidata“ odgovornih za nastanak i razvoj bolesti. Kad se jednom otkriju, ti kandidati mogli bi biti mete za specifično skrojenu terapiju. Smatramo na temelju vlastitih preliminarnih rezultata da su u nastanak ove bolesti uključeni još neki, do sada nepoznati geni/proteini. Primjenom moćnih i sveobuhvatnih –omics metoda dokazat ćemo ključne molekularne čimbenike u nastanku i razvoju ove bolesti te na temelju toga dizajnirati nove molekularno usmjerene lijekove (poput RNAi i/ili antisense oligonukleotida). Paralelno uz ova istraživanja, a na temelju literaturnih podataka iz eksperimentalnih istraživanja s 5-fluorouracilom, polazimo od pretpostavke da će naši novosintetizirani prolijekovi zasebno i/ili u kombinaciji sa specifičnim inhibitorima staničnog ciklusa p27 i p21waf1/cip1, izravno reducirati ili potpuno inhibirati proliferaciju miofibroblasta. Naši preliminarni rezultati potvrđuju ovu hipotezu. Rezultate ćemo provjeravati standardnim metodama validacije (RT-PCR, Western blot, interferirajuće molekule RNA) a glavnu ćemo hipotezu provjeriti i in vivo pokusima na atimičnim miševima u koje ćemo implantirati tkivo/stanice oboljelih. Iako se radi o temeljnom znanstvenom istraživanju ono bi moglo rezultirati razvojem potencijalno novih dijagnostičkih biljega kojima bi se bolest možda mogla detektirati prije pojave simptoma. S druge strane, projekt bi trebao rezultirati novim načinom liječenja ili novim lijekovima koji bi spriječili proliferaciju miofibroblasta u oboljelih. |
|
|
|
|
|
|
|
