|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Patofiziologija teške ozljede mozga i kraniospinalna volumetrija |
| Voditelj: |
Miroslav Vukić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Teška kraniocerebralna ozljeda predstavlja vodeći uzrok smrti i invalidnosti u osoba do 40 godina starosti. Terapija teške kraniocerebralne ozljede i danas je veliki problem (katkad i nepoznanica) uprkos novijim saznanjima iz patofiziologije teške ozljede mozga čak i na molekularnoj osnovi, kao i recentnoj "evidence based medicine" literaturi koja se koristi u liječenju (Guidelines for the management and prognosis of severe head injury, Brain Trauma Foundation, New York, 2002.). Najvažniji razlog za loše rezultate u liječenju teške ozljede mozga jest činjenica da se kod kraniocerebralne ozljede radi o vrlo kompleksnim ozljedama na najkompleksnijem organu ljudskoga tijela, no dobar dio neadekvatnih kliničkih rezultata leži i u činjenici da neki mehanizmi patofizioloških zbivanja u liječenju teške ozljede mozga nisu poznati (npr. kako i gdje se zapravo vidi učinak hiperosmolarnih tekućina, zatim nije dovoljno istražena fiziologija likvora itd.). Poglavito u literaturi nema podataka o važnosti spinalnog prostora u kompenzaciji povišenog intrakranijskog tlaka. Naša preliminarna istraživanja ukazuju kako primjena hiperosmolarnih otopina i drenaža likvora iz kranija u prvom redu smanjuju volumen likvora u spinalnom prostoru dok se ukupni volumen tekućina u kraniju ne smanjuje. To ukazuje kako je za regulaciji visine tlaka likvora izuzetno važno imati očuvanu kraniospinalnu komunikaciju i kako je spinalni prostor zapravo ključan u regulaciji povišenog intrakranijskog tlaka te kako likvorski sustav zapravo treba promatrati u njegovoj sveukupnosti. U literaturi, međutim nema podataka o veličini likvorskog prostora (volumena) u spinalnom području te se čini da bi se tehnikama kraniospinalne volumetrije (MR i MS CT uređaji uz podršku adekvatnih softvera) mogao postići u ovom istraživanju dobar rezultat koji bi realno mogao objasniti bazične fenomene kraniospinalnih pomaka tekućine u likvorskom prostoru u zavisnosti o visini intrakranijskoga tlaka odnosno o vrsti terapije koja se primjenjuje u liječenje teške ozljede mozga. Ovo kliničko istraživanje dati će i vjerojatno jasan odgovor o uzročnoj povezanosti ili možda nepovezanosti intrakranijskog i očnog tlaka, a na temelju mjerenja uređajem tzv. tonopenom. |
|
|
|
|
|
|
|
