|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Utjecaj migracija na regionalni razvoj Hrvatske |
| Voditelj: |
Ivan Lajić |
| Ustanova: |
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb |
| Sažetak: |
Republika Hrvatska sastoji se od tri glavna područja: kontinentalno – panonskog, primorskog – mediteranskog i kontinentalno – gorskog. Nazivi velikih područja govore da se ovdje radi o prirodno heterogenim prostorima, međutim, osim ove raznolikosti područja su bitno različita i po društveno-gospodarskim razvojnim pretpostavkama. Sve te značajke determinirale su gospodarske, naseljske, prometne, socijalno-psihološke, kulturološke, i druge strukture i procese, među kojima će ovaj projekt primarno istražiti demografske različitosti, a naročito sve oblike migracija.
Migracije (unutarnje i vanjske) su glavne sastavnice koje su definirale suvremeni demografski razvoj hrvatskih regija. One su determinirale formiranje dva osnovna demografska pola Hrvatske: depopulacijski i pol rasta broja stanovnika.
Ciljevi ovog istraživanja su:
- istražiti utjecaje svih oblika migracija na negativne demografske tendencije i iskoristiti stečena znanja za pretpostavke modela optimalnog općeg kretanja stanovništva,
- definirati unutardržavne migracijske tokove i njihov utjecaj na neravnomjerni razmještaj stanovništva na prostoru Hrvatske,
- definirati migracijske modele u svrhu revitalizacije demografski najugroženijih i strateški značajnih područja Hrvatske,
- istražiti utjecaj prisilnih migracija na razvoj Hrvatske i njenih regija, te doprinijeti razvoju učinkovitog povratničkog modela,
- definirati utjecaj migracija na proces urbanizacije i deruralizacije u Hrvatskoj.
Ovim istraživanjem će se demografski, sociološki i prostorno vrednovati velike prostorne cjeline i njihove podcjeline, što znači da će se objektivnim mjerilima i pokazateljima numerički iskazati relevantne pojave koje su uzrokovane migracijama. Rezultat vrednovanja mora biti egzaktni pokazatelj koji se može uspoređivati s nekim zadanim mjerilima: kvalitativno, teritorijalno i kronološki.
Analize, mjerila i demografski pokazatelji oformljeni u svrhu vrednovanja prostornih jedinica moraju imati svoju teritorijalnu vertikalnu povezanost. To znači da će se podaci i raščlambe početi sabirati na razini najmanje teritorijalne jedinice, ali u svrhu stvaranja demostatističkih baza i sustava pokazatelja viših teritorijalnih jedinica. Tako će se konstruirati migracijski obujam Republike između 1991. i 2001. godine, međuregionalne migracije, selidbena salda unutar regija. U konačnici, konstruirat će se složeni demografski indikatori regija i njihovih gradova i općina, te intenzitet urbanizacije i deruralizacije. |
|
|
|
|
|
|
|
