|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Modeliranje rastrošbe za potrebe proračuna geotehničkih konstrukcija u flišu |
| Voditelj: |
Predrag Miščević |
| Ustanova: |
Građevinsko-Arhitektonski fakultet, Split |
| Sažetak: |
Osnovnu strukturu flišnih naslaga u pravilu grade slojevi lapora i laporovitih materijala. Lapor se po svojstvima može svrstati u grupu mekih stijena, pri čemu ima poznatu specifičnost da se podvrgnut elementima rastrošbe raspada u prašinasti materijal. Ova degradacija svojstava odvija se unutar inženjerskog vremena korištenja konstrukcija izvedenih od ili u laporima. Ukoliko se rastrošba ne spriječi ili se u proračun geotehničkih konstrukcija ne uzme u obzir smanjenje čvrstoće kao njene posljedice, praksa je pokazala cijeli niz oštećenja konstrukcija. Na širem području Splitsko-Dalmatinske županije postoji cijeli niz aktiviranih klizišta u flišnim naslagama, niz oštećenja nasipa koji na dijelovima imaju neočekivano velika dodatna slijeganja, potporne konstrukcije imaju oštećenja jer su opterećenja veća od projektiranih.
Osnovni uzroci rastrošbe su u dosadašnjim istraživanjima uglavnom spoznati (ciklusi sušenja-vlaženja, grijanja-hlađenja sa svim procesima koje uzrokuju), ali ne dostatno te je potrebna njihova razrada. Nedostaje i model kojim bi se ti elementi povezali u vremenskoj skali. Time bi se mogao modelirati red veličine gubitka čvrstoće ukoliko bi se dopustilo djelovanje rastrošbe u nekom vremenu. To je osnova za prognoze npr. u kojem vremenu se zasjek u flišnoj naslazi može ostaviti nezaštićen a da ostane stabilan, ali i prognoze vremenskog aspekta rastrošbe za sve ostale primjene lapora u geotehničkim konstrukcijama. Osnovu istraživanja sačinjavalo bi ispitivanje uzoraka lapora u laboratorijskim uvjetima simuliranja rastrošbe, čime bi se bolje spoznali elementi rastrošbe, odredio red veličine gubitka čvrstoće u vremenu, ali i indicirao način sprječavanja razvoja procesa rastrošbe.
Na Jadranskoj magistrali od Splita do Omiša zadnjih nekoliko godina desilo se niz klizanja u zasjecima u flišu koja su uzrokovala oštećenja prometnice. Postoji cijeli niz zasjeka koji su također potencijalno moguća klizišta. Za njihovu sanaciju nedostaju upravo podaci o utjecaju rastrošbe, te predstavljaju poligon na kojem se laboratorijska ispitivanja mogu provjeriti.
Postojeći hrvatski i svjetski pravilnici prepoznaju lapor kao specifičnu kategoriju materijala, ali još uvijek ne nude rješenja koja bi se mogla koristiti kao propisi. Kao primjer može se navesti poznati i GSI sustav kategorizacije stijenske mase, koji je tek prije nekoliko godina nadopunjen klasifikacijom flišne naslage kao specifične skupine (Hoek & Marinos). |
|
|
|
|
|
|
|
