|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Sustav poremećaja kortikalnih funkcija u neurološkim bolestima |
| Voditelj: |
Zdenko Mubrin |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Spoznajne funkcije, bilo raspodijeljene kao što su pamćenje i pažnja, ili žarišne kao u slučaju fine motorike (praksija) ili jezika, radi svoje složenosti često su poremećene u brojnim neurološkim bolestima. Već je dugo poznato da će bolesti koje prvenstveno zahvaćaju moždanu koru, poput demencije, uzrokovati jače spoznajne smetnje u usporedbi s lokaliziranim oštećenjima što se vide u moždanom udaru. Demencija, kao sporo napredujuća, kronična bolest s podmuklim početkom zahvaća opće spoznajne aktivnosti, pretežito u frontalno-temporalnoj kori, pošteđujući ostatak sve do uznapredovalog stupnja. Nasuprot tome, moždani udar s naglim početkom, drugačije ometa spoznajne funkcije, što uglavnom ovisi o lokalizaciji oštećenja te s postepenim oporavkom u kasnijem tijeku. Blaga traumatska povreda mozga, karakterizirana s akutnim početkom pri čemu su duboke strukture moždanog debla odgovorne za kratkotrajni, prolazni gubitak svijesti, ne pokazuje jasnih oštećenja tkiva. U tih su bolesnika često prisutne smetnje pamćenja i pažnje ukazujući na disfunkciju frontalnih režnjeva. Tijekom prirodnog toka bolesti te se spoznajne smetnje postupno oporavljaju, ostavljajući promjenjiv deficit funkcije. Kod multiple skleroze kora je pošteđena sve do uznapredovalog stupnja, dok je subkortikalna bijela supstancija zahvaćena žarištima demijelinizacije uzrokujući usporenje u širenju podražaja. Neovisno o tim činjenicama, u multiploj sklerozi su spoznajne funkcije također zahvaćene, ali su rezultati nekonzistentni u dostupnoj literaturi jer varijabilnost oblika, dužina trajanja i proširenost supkortikalnog oštećenja utječe na neuralnu transmisiju. Nedvojbeno je da normalni proces starenja također zahvaća spoznaju i stvara dodatne teškoće učinkovitosti spoznajnih funkcija. Stoga smo oblikovali istraživanje na način da procjenimo difuzne spoznajne funkcije kao što su pamćenje i pažnja s dobro lokaliziranim spoznajnim funkcijama poput jezika i motoričkih vještina (praksije) u nekoliko, ranije spomenutih grupa bolesnika. Osnovna idjea je da se utvrdi više ili manje karakterističan sustav promjena spoznajnih funkcija i ustanovi kako različite, ali jasno definirane neurološke bolesti utječu na određene kortikalne funkcije. Rezultati toga istraživanja poboljšati će dijagnostički postupak i liječenje u kognitivnoj neurologiji, ali se isto tako očekuje da to posluži kao osnovica za uvođenje kognitivne rehabilitacije koja još uvijek nedostaje u našim kliničkim uvjetima |
|
|
|
|
|
|
|
