|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Kakvoća vode i mjere sanitacije u ekološkoj proizvodnji namirnica |
Voditelj: |
Alenka Tofant |
Ustanova: |
Veterinarski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Spoznaje da voda za piće i proizvodnju namirnica kao i otpadne vode u području proizvodnje hrane «od farme do stola» predstavljaju zdravstveni i ekološki rizik, temelj su predloženog istraživanja. Mikrobiološki i kemijski sastav voda iz te djelatnosti potencijalni je uzročnik infekcija, poglavito zoonoza, raznih bolesti i kvarenja namirnica. Uz taj zdravstveni, pojavljuje se i problem zagađenja okoliša koji je uzrokovan otpadnim vodama.
Stoga je cilj predloženog istraživanja sustavno ispitivati kakvoću vode za piće na farmama svinja, goveda i peradi kao i vode u proizvodnji i preradi mlijeka i mesa, pretragama na organoleptičke, fizikalno kemijske i mikrobiološke parametre. Očekuje se da bi rezultati ukazali na parametre koji premašuju MDK i mogu imati implikacije na proizvodnost životinja i na zdravlje životinja i ljudi. Predviđa se provođenje dezinfekcije vode s zdravstveno prihvatljivim učinkovitim dezinficijensima, čijom razgradnjom ne nastaju po zdravlje štetne rezidue. Istraživali bi si biorazgradivi preparati koji imaju germicidno djelovanje, dodatno poboljšavaju kemijska svojstva, a u proizvodnji namirnica ne utječu na organoleptička svojstva. Očekuje se da bi rezultati istraživanja poslužili pri utvrđivanju zdravstveno prihvatljivih MDK prilikom izrade pravilnika o kakvoći vode za napajanje svinja, goveda i peradi sukladno naputcima o ekološkoj proizvodnji hrane u EU.
Cilj je također sustavno istražiti otpadne vode iz svinjogojskih i govedarskih farmi, tzv. tekući gnoj, kao i tehnološke otpadne vode iz proizvodnje mlijeka i mesa. Radi se o visoko rizičnim vodama, opterećenim organskom tvari, hranjivim elementima, raznim reziduama, i uvijek u velikom broju prisutnim, a potencijalno patogenim, mikroorganizmima. Namjera je utvrditi njihovu prihvatljivost za utok u recipijente ili nanošenje na tlo kao gnojiva. Također se predviđa tzv. higijenizacija, uništenje mikroba do ispod infekcione doze, s ekološki prihvatljivim preparatima. Iako ekonomski upitna takva obrada mora biti predviđena, poglavito sada kad se prema naputcima EU sve manje primjenjuju cijepljena životinja, kao i liječenje antibioticima. Radi ekološke i zdravstvene prihvatljivosti predviđa se istraživanje tzv. alternativnih obrada, s npr. inertnim aditivima. Važnost istraživanja proizlazi iz činjenice da bi dobiveni rezultati i saznanja mogli poslužiti u izradi normativa na području voda i mjera sanitacije u ekološkoj proizvodnji hrane. |
|
|
|
|
|
|