|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Vitalnost i modeli propadanja stabala u nizinskim šumskim ekosustavima Hrvatske |
| Voditelj: |
Ivica Tikvić |
| Ustanova: |
Šumarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Zbog djelovanja različitih stresnih čimbenika u šumskim se ekosustavima javlja intenzivno propadanje stabala gotovo svih vrsta drveća. U Hrvatskoj je najugroženija vrsta listača hrast lužnjak. U zadnjih deset godina preko polovica drvne mase stabala hrasta lužnjaka iz proreda se odnosi na odumrla stabla. To je oko trećine ukupno iskorištene drvne mase hrasta lužnjaka, odnosno oko 40% manje ekonomskih vrijednosti koje bi se dobile ako bi se gospodarilo sa vitalnim stablima. Propadanje stabala se ne odlikuje posebnim simptomima, te se vanjska obilježja stabala kao što su osutost i požutjelost krošanja koriste kao pokazatelji stanja stabala. Međutim, ta vanjska obilježja nisu dovoljno pouzdan pokazatelj kako bi se na temelju njih moglo procijeniti koja su stabla ugrožena. Trend propadanja stabala je i dalje nepovoljan i potrebno je definirati pouzdanije pokazatelje vanjskog stanja ugroženih stabala na temelju kojih se može provoditi uspješna umjetna selekcija (tj. prorede). Ako pretpostavimo da je propadanje stabala posljedica smanjene vitalnosti stabala, potrebno je definirati stanje vitalnosti koje je pokazatelj budućeg propadanja stabala. Ovim se istraživanjem žele definirati kriteriji za procjenu stupnjeva vitalnosti stabala na temelju dobnih sekvenci vanjskih obilježja stabala. Kriteriji će se izraditi na temelju osam dobnih sekvenci stanja stabala na dva tipa mikroreljefa. Na temelju tih kriterija, te stanišnih i strukturnih parametara definirati će se indeks vitalnosti stabala (INVITAS). Istraživanjem će se utvrditi trendovi propadanja stabala hrasta lužnjaka, te prikazati intenziteti propadanja sastojina u GIS-u na primjeru tri gospodarske jedinice nizinskog dijela Posavine, pomoću indeksa propadanja stabala (INPROPAS). Na temelju ta dva indeksa i pokazatelja stresnih čimbenika napraviti će se modeli propadanja šumskih sastojina. Na pokusnim površinama (0,25 ha) utvrditi će se propadanje stabala hrasta lužnjaka. Na istim će se pokusnim plohama procijeniti vitalnost stabala na uzorku od 16 stabala. Pokusne plohe će se odabrati na dva tipa mikroreljefa (mikrouzvisina i mikroudubina), te u sastojinama tri različite dobi stabala (srednjedobna, stara i starija sastojina). Hidrološki parametri značajni za vitalnost stabala usporediti će se sa podacima vitalnosti i propadanja stabala u GIS-u. Rezultati istraživanja će se usporediti sa rezultatima istraživanja stabilnosti šumskih ekosustava koji su dobiveni u Njemačkoj. |
|
|
|
|
|
|
|
