|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Atrijska fibrilacija: od genoma do fenotipa i kliničke slike |
| Voditelj: |
Anton Šmalcelj |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Atrijska fibrilacija je najčešća aritmijat s utjecajem na pobol i smrtnost. Unatoč napretku elektrofiziologije, farmakološke i ablativne terapije, još je mnogo nepoznanica o njenom nastanku i neuspjeha u liječenju. To potiče istraživanja o dosad nepoznatim, ili slabije definiranim čimbenicima njenog razvoja.
Cilj našeg istraživanja su nove spoznaje o nastanku atrijske fibrilacije značajne za prevenciju i liječenje. Pretpostavljamo postojanje nasljednih čimbenika atrijske fibrilacije s klinički značajnim fenotipskim osobinama građe i funkcije atrijskog miokarda.
Istraživanje bi se usredotočilo na nepoznanice čijim bi se rješavanjem moglo i u nas značajno doprinijeti svjetskoj znanosti, koristeći novije, ili dosad manje korištene metode istraživanja. Atrijski miokard bi se u bolesnika s fibrilacijom atrija analizirao na tri uzročno povezane razine: 1/ genomičkoj i molekulsko biološkoj, 2/ elektromehaničkoj s matematičkom analizom nelinearne dinamike digitalnog elektrokardiografskog i ehokardiografskog signala i 3/ prostornom rekonstrukcijom građe i funkcije atrija trodimenzijskom ehokardiografijom i tkivnim Dopplerom.
Odabir i broj ispitanika su strukturirani da omoguće što jasniju analizu čimbenika razvoja fibrilacije atrija u jednostavnim modelima. U istraživanje bi se uključilo pet obitelji s tzv. familijarnom fibrilacijom atrija te po tri skupine od pedeset ispitanka s izoliranom paroksizmalnom fibrilacijom atrija, paroksizmalnom fibrilacijom atrija u hipertoničara i kontrolnu skupinu zdravih ispitanika. Svi ispitanici bi se analizirali u sve tri razine, a druga i treća razina ispitivanja bi se uz korelaciju s kliničkom slikom reevaluirala svakih šest mjeseci tijekom tri godine trajanja projekta.
Vjerujemo da će istraživanje uz zapažene znanstvene rezultate doprinijeti rješavanju jednog od najvećih problema suvremene kliničke kardiologije. Izvjesni su rezultati prvog genetičkog pretraživanja za sklonost fibrilaciji atrija u uzorcima hrvatske populacije. Moguće je da se pritom otkriju i dosad nepoznati nasljedni mehanizmi i definiraju fenotipske karakteristike u građi i funkciji atrijskog miokarda značajne za izbor terapije. |
|
|
|
|
|
|
|
