|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Tekstologija hrvatske pisane baštine |
| Voditelj: |
Vladimir Pavletić |
| Ustanova: |
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb |
| Sažetak: |
Dugoročni je cilj ove istraživačke teme donijeti relevantni izbor tekstova iz sveukupne hrvatske pisane baštine, od Baščanske ploče do danas, koji će biti kritički priređeni prema jedinstvenim tekstološkim uzusima. U užem smislu projekt će iznjedriti hrvatske književne tekstove u onom obliku u kojem su ih autori doista i ostavili, osiguravajući na taj način ne samo autentične i filološki pouzdane tekstove, očišćene od svih naknadnih kako jezičnih tako i pravopisnih krivotvorenja, nego i daljnja interdisciplinarna istraživanja na filološkom polju kao što su izrada različitih tipova rječnika i leksikona, mrežnih riznica, ispitivanje cjelokupne povijesti hrvatskoga jezika te nacionalnog identiteta. Jedna od temeljnih zadaća je potaknuti razvoj kritičke tekstologije u Hrvatskoj s obzirom na to da je kod nas još uvijek relativno mlada i nedovoljno razvijena znanstvena disciplina. Veliki doprinos njezinu razvoju dao je dosadašnji voditelj istraživačke skupine, akademik Josip Vončina, koji je 1999. napisao temeljni metodologijski priručnik za rad na projektu: Tekstološka načela za hrvatsku pisanu baštinu. U skladu s navedenim priručnikom takva suvremena kritička tekstologija osobitu pozornost treba posvetiti korpusu tekstova hrvatskih pisaca XIX. st. koje su gotovo u cijelosti preinačivali hrvatski vukovci. Tek oslobođenjem tih tekstova od svih naknadnih naslaga, oni će se prezentirati kako znanstvenoj javnosti tako i svekolikom čitateljstvu u filološki vjerodostojnom obliku, ali i u punoj slobodi mišljenja, bez bilo kakvih idejnih ili estetskih predrasuda i pritisaka. Kad je riječ o dopreporodnim tekstovima hrvatske književnosti, treba istaknuti da je svrha istraživanja postojeće transkripcije revidirati i dopuniti (ako su transkribirani samo fragmenti), a u mnogim slučajevima posegnut će se i za do sada nepročitanim djelima, odnosno neobjavljenim tekstovima hrvatske književnosti. Predlošci za tekstove starije i novije hrvatske književnosti utvrđuju se prema već spomenutom metodologijskom priručniku, i pribavljaju ne samo iz tuzemnih knjižnica i arhiva nego i iz inozemnih. Verificirani se predložak tekstološkom obradom nudi priređen prema mjerilima kritičke tekstologije, nepromijenjen na fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj, sintaktičkoj ili stilističkoj razini. Na taj se način čuvaju osobitosti razvoja hrvatskog jezičnog izraza i sveukupne povijesti hrvatskog jezika. |
|
|
|
|
|
|
|
