|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Postrni usjevi u ekološkom ratarenju |
| Voditelj: |
Bojan Stipešević |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Projekt ima zadatak da unaprijedi potencijale ekološkog uzgoja soje (Glicyne max) i kukuruza kokičara (Zea mais ssp. Everta), deficitarnih a traženih kultura za ljudsku ishranu u ekološkoj poljoprivredi, kroz uporabu naknadnih usjeva ("Catch/Cover crop"). Naglasak istraživanja bio bi na sposobnosti postrnih usjeva da svojim rastom usvajaju hraniva ("Catch crop"), posebno nitrate, spašavaju ih od ispiranja i dostavljaju slijedećoj kulturi kao zelenu gnojidbu. Zelena gnojidba dodatno je obogaćena odabirom leguminoza za postrne usjeve, koji onda ne samo da sekvestriraju dušik tijekom zime, nego mogu i aktivno fiksirati dušik iz zraka tijekom kasne jeseni i ranog proljeća, te time osiguravaju dodatne količine dušika slijedećem glavnom usjevu. Nadalje, postrni usjevi pokrivaju tlo ("Cover crop"), dakle štite površinu od erozivnih procesa, dodatna vegetacijska masa pokrovnog usjeva, i nadzemna i podzemna, poboljšava strukturu tla povećavanjem organske mase što doprinosi akumulaciji humusa, a također efektom malčiranja bolje čuva vlagu tla, što može biti ključno za preživljavanje glavne jarine u uvjetima sve češćih ekstremnih suša (posljedica globalnog zagrijavanja). Također je važan i kompeticijski efekt pokrovnog usjeva na razvoj korova, jer svojim prisustvom oduzima resurse za rani rast i razvoj proljetnih korovnih vrsta. Postrni usjev dodatno potiče razvoj korisne faune tla, posebno gujavica, važne komponente biogenosti tla, napose u ekološkom ratarenju. Uz sve do sada navedeno, zelena masa pokrovnog usjeva može se iskoristiti kao idealna ranoproljetna ispaša/sjenaža, posebno što u ekološkoj poljoprivredi u to doba godine nema dostatne proizvodnje ekološkog krmiva. Pokus na minimalno 2 lokacije bio bi postavljen za oba glavna usjeva kao split-plot u 4 slučajna ponavljanja sa slijedećim stepenicama: Glavni tretman "Pokrovni usjev" (1=kontrola, bez naknadnog usjeva; 2=raž (Secale cereale); 3=pšenica (Triticum aestivum); 4=ozima grahorica (Vicia villosa); 5=stočni grašak (Pisum arvense); 6=facelija (Phacelia tanacetifolia) ; 7= smjesa kultura 2 i 4; 8=2+5; 9=3+4; 10=3+5; 11=6+4; 12=6+5), te Pod-tretman "Upotreba naknadnog usjeva" (R-rana inkorporacija, K-kasna inkorporacija i S-odnošenje naknadnog usjeva s polja za ishranu stoke). U pokusu bi se pratio rast, prirod i prinos glavnih i postrnih kultura, kruženje dušika, te odabrana fizikalno-kemijsko-biološka svojstva tla. Prikupljeni podaci poslužili bi za određivanje održivosti ovog sistema. |
|
|
|
|
|
|
|
