|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Hrvatska historiografija i nastava povijesti (19.-21. stoljeće) |
Voditelj: |
Damir Agičić |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Hrvatska historiografija započela je svoj sustavan znanstveni razvoj u drugoj polovici 19. stoljeća s osnivanjem povijesnog društva, sveučilišta i akademije znanosti te pokretanjem znanstvenih časopisa i serija izvora za hrvatsku povijest. Otprilike u isto vrijeme započeli su izlaziti i moderni povijesni udžbenici. Glavna su središta znanstvene historiografske djelatnosti od njenih početaka bila na Sveučilištu u Zagrebu i u JAZU (HAZU). Te su dvije institucije i danas ostale žarištima razvoja historiografije, ali su u međuvremenu nastale nove institucije – znanstveni instituti, Leksikografski zavod Miroslava Krleže i sveučilišni centri u drugim dijelovima Hrvatske. Strukovna povjesničarska društva u posljednje vrijeme nemaju značajniju ulogu kao što su je imala u počecima razvoja moderne historiografije ili u prvim desetljećima nakon Drugoga svjetskog rata, osobito glede stručnog usavršavanja nastavnika povijesti u školama. Danas nijedna od navedenih institucija ne vodi sustavan rad na izradi bibliografija niti vodi istraživanja o razvoju i aktualnom stanju historiografije i nastave povijesti.
Projekt ima za cilj započeti sustavan rad upravo na izradi bibliografije hrvatske historiografije za razdoblje 2000-2005., a potom periodički za svake tri godine (jedan svezak za razdoblje dok projekt traje); na istraživanju razvoja hrvatske historiografije u različitim vremenskim razdobljima, osobito u vremenu nakon Drugoga svjetskog rata; na istraživanju stanja i razvoja nastave povijesti; na izradi web portala "Hrvatska historiografija – povijest i sadašnje stanje", koji bi bio značajan za uspostavljanje bolje komunikacije među hrvatskim povjesničarima i znanstvenicima općenito, kao i sa stranim kolegama; na priređivanju i objavljivanju opsežnog sveska leksikona/enciklopedije hrvatske historiografije.
Naravno da će rad na projektu zahtijevati angažman znatno većeg broja suradnika nego je ovdje inicijalno predloženo. Smatram da je važno započeti s projektom, da projektna "jezgra" treba započeti istraživanja i pripremne radove, a potom će se u projekt postupno uključivati i ostali zainteresirani stručnjaci.
Iz predloženog je opisa vidljivo da se radi o projektu koji će biti vrlo važan za bolje razumijevanje današnjeg položaja i stanja hrvatske historiografije. Rezultati rada na projektu koji će, osim u vidu članaka i knjiga, biti dostupni i na Internetu trebali bi pridonijeti i drukčijem pogledu šire znanstvene i kulturne javnosti na suvremenu historiografiju |
|
|
|
|
|
|