|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Ishrana šećerne repe dušikom ovisno o osobinama tla i genotipu |
| Voditelj: |
Suzana Kristek |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Određivanje količine i vremena dodavanja dušika u gnojidbi šećerne repe presudno je za ostvarivanje stabilno visokih prinosa kvalitetnog korijena. Premale količine dušika dovode do loših proizvodnih rezultata, a suvišak dušika, zbog smanjenja učinkovitosti prekomjerno poraslih listova, dovodi čak i do pada prinosa i kvalitete šećerne repe. Gnojidba dušikom mora se vršiti točno prema utvrđenim zalihama pristupačnog dušika u tlu, kao i potreba biljke za formiranjem određenog prinosa. U obzir treba svakako uzeti da mogućnosti usvajanja dušika zavise i od osobina tla, mogućnosti razvoja korijenovog sistema, zemljišne mikroflore, što uvjetuje i tijek mineralizacije. Dušik koji će se mineralizirati u ljeto ili jesen ne možemo ubrajati u količinu potrebnu za ishranu, niti korisnu za biljku. Na usvajanje dušika po biljci utječu i genotip, raspored biljaka u redu, kao i njihov broj po jedinici površine. Cilj istraživanja izrada je modela kojim će se precizirati korištenje rezultata analize tla u različitim proizvodnim uvjetima, primjenom različitih kultivara, radi povećanja kvalitete i prinosa korijena, smanjenja troškova proizvodnje, kao i smanjenja eutrofikacije podzemnih voda. Odabir lokaliteta izvršit će se na osnovu osobina tla: pH, sadržaju humusa, sadržaju hranjivih elemenata, mikrobiološke aktivnosti, fizičkih svojstava i zdravstvenog stanja. Na izabranim tlima uz korištenje različitih sorata biti će izučavane različite varijante gnojidbe dušikom, na osnovu stanja mineralnog dušika u tlu i očekivane mineralizacije. Tijekom vegetacije šećerne repe pratit će se ponuda mineralnog dušika, usvojene količine u biljci - analizom listova šećerne repe u fazi maksimalne lisne površine, fizička svojstva tla, kao i kvantitativni i kvalitativni sastav mikroorganizama o kojima ovisi tijek mineralizacije organske tvari. Na kraju vegetacije, nakon vađenja repe, analizom korijena utvrdio bi se prinos korijena, sadržaj šećera, K, Na, AmN, na osnovu čega bi se izračunalo iskorištenje i prinos šećera. Važnost projekta je u izradi gnojidbenog modela koji bi sugerirao pravovremenu gnojidbu točno određene količine mineralnog dušičnog gnojiva i time osigurao visoki prinos i kvalitet korijena šećerne repe. Uz evidentan ekonomski učinak, zbog redukcije mineralnih dušičnih gnojiva i povećanja prinosa i kvalitete repe, kao rezultata pravovremene i pravilne gnojidbe, došlo bi i do smanjenja eutrofikacije podzemnih voda, što je od iznimnog ekološkog značaja. |
|
|
|
|
|
|
|
