|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Nasljedne i okolišne odrednice duboke starosti - hrvatski stogodišnjaci |
| Voditelj: |
Diana Rudan |
| Ustanova: |
Opća bolnica "Sveti Duh" |
| Sažetak: |
Ovaj projekt predlaže istraživanje nasljednih i okolišnih odrednica duboke starosti. Projekt je dio šireg programa “Hrvatska Biobanka: Resurs za analizu odrednica zdravlja i bolesti u populaciji”, a cilj mu je povećati razumijevanje odrednica dobrog zdravlja i dugovječnosti. Duljina trajanja ljudskog života može se smatrati vrlo kompleksnim i multifaktorski uvjetovanim kvantitativnom svojstvom, gdje se većina ljudi grupira oko prosječnog očekivanog trajanja života. Znatno manji udio osoba izrazito odstupa od prosjeka, čime predstavljaju ekstreme raspodjele u populaciji i u njih je obično moguće lakše razumjeti odrednice trajanja njihova života. Najveći utjecaj na očekivano trajanje života u ljudi imaju čimbenici okoliša, na što ukazuje i znatno produljenje prosječnog očekivanog trajanja života u razvijenim zemljama tijekom posljednje 2-3 generacije, što je nespojivo s hipotezom o presudnom genetskom utjecaju na razini čitave populacije. No, daljnja je pretpostavka kako u ljudi ekstremno kratkog, kao i ekstremno dugog životnog vijeka, nasljeđe dobija sve veću relativnu važnost, a okolina ima sve manju. Primjer osoba izuzetno kratke životne dobi su oboljeli od monogenski nasljednih bolesti, gdje je poznat velik broj mutacija koje se pojavljuju u mlađoj dobi i letalne su, uz gotovo zanemariv modificirajući utjecaj okoliša. Cilj ovog projekta je na uzorku od više stotina devedesetogodišnjaka i stogodišnjaka istražiti da li je i kod njih cjelokupni utjecaj okoliša kroz životni vijek također relativno manje važan, jer su te osobe zbog određenih rijetkih mutacija snažnog učinka nasljedno predodređene za dug i zdrav život, te pokušati identificirati gene i mehanizme odgovorne za takav ishod. Do danas je poznato da dugovječnosti pogoduje restrikcija unosa kalorija, čime dolazi do aktivacije alternativnih puteva metabolizma, u kojima bi u sisavaca mogle biti značajne varijante gena SIRT1, zatim geni koji ublažuju štetne utjecaje oksidativnog stresa (npr. PON1), geni koji reguliraju imuni odgovor i upalu te inhibiraju proupalne procese (npr. IL-10), geni uključeni u inzulin/IGF-1 signalni put, te geni koji uvjetuju sklonost čestim bolestima stare dobi (CETP, ApoE). U projektu ćemo nastojati ispitati učestalost i značenje spomenutih genskih varijanti, samostalno kao i u interakciji s okolišnim čimbenicima, na dugovječnost u skupini dugovječnih ispitanika i u kontrola iz opće populacije. |
|
|
|
|
|
|
|
