|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Logičke strukture i intencionalnost |
Voditelj: |
Srećko Kovač |
Ustanova: |
Institut za filozofiju, Zagreb |
Sažetak: |
Projekt je posvećen nekolikim aktualnim temema istraživanja u logici kao što su nestandardni modeli u modalnoj logici prvoga reda (npr. Fitting, 2004, Ye i Fitting, 2002), dinamična semantika u praktičnoj logici (npr. van Benthem i Liu, 2005.), apstraktna teorija modela (npr. Beziau, izd. 2005).
Razvit će se, ispitati i usporediti razne logičke strukture za modeliranje činiteljevih intencionalnih stanja. Posebna će se pozornost posvetiti nestandardnim modelima spoznajnih i voljnih stanja. Logike će se intencionalnih stanja usporediti unutar apstraktne teorije modela.
1) Spoznajna intencionalna stanja (vjerovanje, znanje itd.) modelirat će se pomoću alata nestandardne modalne logike prvoga reda i predložit će se prikladan tableau-sustav. Osnovna pitanja koja treba riješiti jesu parakonsistentnost, istovjetnost predmeta, način predočavanja predmeta, intendirani fiktivni predmeti, paradoksi vjerovanja, odnos između de dicto i de re epistemičnih rečenica, vremensko znanje. Jedna je tema i način kako promjena vjerovanja ovisi o nesuvislosti činiteljevih vjerovanja. Vremensko će se zaključivanje modelirati pomoću BDI (Belief Desire Intention) modela.
2) Voljna će se intencionalna stanja analizirati porabom dinamične semantike. Ispitat će se odnos logike voljnih stanja prema imperativnoj i erotetičnoj logici. Izgradit će se dinamična semantika za kvantifikacijsku imperativnu logiku i razviti obilježeni sustav naravne dedukcije.
3) Na primjeru "atributivne" interpretacije Gödelova ontologijskoga dokaza analizirat će se intencionalnost neovisna o načinu predočavanja.
4) Ispitat će se apstraktna logika intencionalnosti. Također će se istražiti pojam logičke strukture uopće i strukturalističko shvaćanje u filozofiji logike i matematike. Ispitat će se istovrijednost i istovjetnost struktura, kao i morfizmi među logikama na osnovici opće teorije logičkih struktura.
5) U kontekstu povijesti hrvatske filozofije i logike, analizirat će se pojmovi prostora i beskonačnosti u Meršićevoj kritici Hilbertove aksiomatike i logike beskonačnosti (1914). |
|
|
|
|
|
|