|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo |
| Voditelj: |
Joso Gračan |
| Ustanova: |
Šumarski institut, Jastrebarsko |
| Sažetak: |
Česti izostanci uroda šumskog sjemena posljednjih 20-25 godina smanjili su mogućnost prirodne obnove naših šuma, a uzroci su različiti čimbenici, od kojih navodimo najvažnije: onečišćenje zraka, tla i vode, globalne promjene klime i antropogeni utjecaji. Radi toga temeljni ciljevi ovih istraživanja su: očuvanje šumskih genetskih resursa, oplemenjivanje šumskog drveća, povećanje uroda i kakvoće šumskog sjemena za bolju prirodnu obnovu. Ovi temeljni ciljevi istraživanja su nastavak rada na odabiru i priznavanju novih sjemenskih sastojina za gospodarski najvažnije vrste šumskog drveća, osnivanje novih klonskih sjemenskih plantaža i genetska verifikacija odabranih klonova potrebnih za više i kvalitetnije količine sjemena za obnovu šuma. Kontinuirano će se pratiti uspijevanje u pokusima različitih provenijencija gospodarski najvažnijih domaćih (hrast lužnjak, hrast kitnjak, obična bukva, obična jela, običnog bora) i stranih vrsta šumskog drveća (europski ariš, zelena duglazija, borovac) kako bi se odabrale bolje prilagođene vrste za pojedina područja. Također, će se nastaviti praćenje rasta i razvoja testova polusrodnika hrasta lužnjaka, crnog bora, domaćeg oraha. Rezultati ovih istraživanja bit će korišteni za očuvanje biološke raznolikosti naših šuma kako «in situ» tako i «ex situ» metodama u okviru Europskog programa za očuvanje europskih šuma (EUFORGEN). Međunarodni pokus provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica L.) uključen je u COST projekt E52, koji vodi Šumarski institut za genetiku Njemačke (Hamburg). Sada je poznato kako se antropogeni utjecaji na klimatske promjene mogu dokazati. Veliko područje prirodnog rasprostranjenja bukve u Europi koja je ekonomski vrlo važna vrsta uvjetovano je njezinom fleksibilnosti, plastičnosti i vrlo je pogodna za istraživanje globalnih klimatskih promjena. Za vrijeme trajanja istraživanja na ovom projektu starost biljaka u dva seta poljskih pokusa bit će 11 do 14 godina u (prvi set) i 9 do 12 godina (drugi set). Razvidno je kako ima još dosta vremena da bi se ocjenila prilagodba biljaka iste provenijencije u pojedinom poljskom pokusu u odnosu na druge pokuse. U ovaj međunarodni pokus uključene su 23 europske zemlje (među kojima i Hrvatska). Poljski pokusi osnovani su na 47 različitih lokaliteta. |
|
|
|
|
|
|
|
