|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Kulture u doticaju: Stoljetni hrvatski i crnogorski književni identiteti |
| Voditelj: |
Milorad Nikčević |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Ovaj intersdiciplinarni projekt istražuje povijesne, jezične, književne i religijske stoljetne poticaje između hrvatskog i crnogorsko-mediteranskog kulturnog kruga (Boka kotorska).
Njihova plodotvornost kontinuirano se očituje: 1. do sredine 9. st. primorje Duklje/Zete kristijanizirano je i latinizirano djelovanjem katoličkog svećenstva, a razvija se i bogata srednjovjekovna književnost; 2. venecijanizacija kulture (Crnojevića tiskarstvo i senjska glagoljska tiskara, stvaralaštvo humanizma i renesanse); 3. intenzivan zamah kulturnih veza u 19. i 20. st. odnosi se na državne i političke veze za vladavine dinastije Petrovića do 1918: F. Dolči, Petar I, Njegoš II, I. Sakcinski, M. Topalović, Lj. Gaj, J. Jelačić, B. Bogišić, I. Mažuranić; prosvjetno-kulturne, jezične, književne, likovne, glazbene, arhitektonsko-građevinske veze (I. Macura, F. Kulišić, L. Zore, V. Bukovac, D. Vuksan, J. Slade). Na razmah duhovnog i konfesionalnog hr. i crnog. identiteta ponajviše je utjecao J. J. Strossmayer, uobličujući ga u širi mediteranski i europski civilizacijski krug, a M. Rešetar više od 50 g. proučava Njegoševo djelo; 4. u jugoslavenskoj zajednici razvijaju se književni dodiri obilježeni čvrstim modernističko-avangardnim senzibilitetom: T. Ujević (stipendist crnogorske vlade u Parizu, u Nikšiću 1933. tiska pjesničku zbirku “Auto na korzu”); u Zagrebu djeluju dvojica disidenata S. M. Štedimlija i dr. S. Drljević; djelo M. Krleže (osobito drame) u CG ostvarilo je snažnu recepciju; D. Cesarić, D. Tadijanović, G. Krklec i J. Kaštelan uspostavljaju idejne i književne veze s crnog. pjesnicima: M. Banjevićem (profesor u Gospiću), R. Zogovićem, braćom Lopičić (N. Lopičić profesor u Splitu, objavljuje roman “Ne diraj palmu”), B. Milačićem (djeluje u Zagrebu kao književni povjesničar i kritičar, objavio nekoliko knjiga o hr. i crnog. literaturi); krajem 70-ih god. 20. st. Ivan Meštrović kao poklonik Njegoševa djela gradi monumentalni spomenik (Njegošev mauzolej na Lovćenu); 5. nova hrvatska država: crnogorska enklava u istarskom Peroju projektom “Kulture u doticaju” valorizirana je brojnim znanstvenim radovima hr. i crnog. filologa; domovinski rat odrazio se u poeziji J. Brkovića i V. Nikolića, prozi M. Kovača, u esejistici M. Nikčevića, V. Koprivice, Dž. Sabljakovića i E. Fišera, u likovnom radu D. Popovića, V. Stanića, M. Pavlovića te u filmovima K. Papića i V. Bulajića. I crnog. postmoderna prisutna je u Hr. |
|
|
|
|
|
|
|
