|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Molekularni mehanizmi ugradnje proteina u staničnu stijenku kvasca |
| Voditelj: |
Vladimir Mrša |
| Ustanova: |
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Stanična stijenka kvasca predstavlja vanjski omotač koji osigurava izuzetnu mehaničku i kemijsku stabilnost, ali služi stanici i za komunikaciju s okolnim stanicama i molekulama. Novija istraživanja pokazuju izuzetno složenu, do danas neobjašnjenu građu. Glavne komponente stijenke su beta-1,3-glukan koji čini osnovni kostur i na njega vezan neuobičajeno velik broj manoproteina. U staničnoj stijenci kvasca S. cerevisiae do danas je, ponajviše u suradnji našeg laboratorija s grupom prof. W. Tannera sa Sveučilišta u Regensburgu, otkriveno 30-tak različitih proteina, a opisana su tri načina na koja se ti proteini ugrađuju u stijenku. Jedna skupina, tzv. Scw-proteini, vezana je za glukan nekovalentno i predstavlja skupinu enzima potrebnih za izgradnju i modifikacije stijenke. Druga grupa vezana je na beta-1,3-glukan kovalentno putem GPI-sidra i beta-1,6-glukana, a treća skupina koja uključuje proteine tzv. Pir-porodice koju karakterizira N-terminalna ponavljajuća sekvencija, također je vezana za glukan kovalentno, mehanizmom koji do danas nije objašnjen. Predloženi projekt nastavak je istraživanja u Laboratoriju za biokemiju PBFa i ima nekoliko ciljeva. U prvom redu pokušat će se do kraja razriješiti način na koji se Pir-proteini vežu za glukan i posebno uloga ponavljajuće sekvencije u vezanju. Razvoj in vitro testa ugradnje Pir-proteina omogućio bi ispitivanje mehanizma inkorporacije u stijenku, a pokušat će se pronaći i enzim(i) koji provode odgovarajuću reakciju. Spoznaje vezane uz ugradnju proteina u stijenku iskoristile bi se za izradu genskih kazeta za ekspresiju, sekreciju i ugradnju heterolognih proteina u staničnu stijenku kvasca. Postupak bi omogućio biosintezu različitih proteina u kvascu uz njihovo fiksiranje na staničnu površinu bez korištenja složenih i često neuspješnih kemijskih metoda imobilizacije.Kako je stanična stijenka kvasca idealna meta za djelovanje antimikotika, od posebnog interesa je poznavanje uloge proteina za koje se smatra da sudjeluju u njenoj sintezi. U okviru ovog projekta fokusirali bi se na proteine Scw4p i Scw11p za koja su dosadašnja istraživanja pokazala da djeluju antagonistički. Ispitivanjem fenotipa sojeva koji imaju mutirane odgovarajuće gene ili ove proteine pojačano sintetiziraju nastojao bi se steći uvid u potencijalne uloge tih proteina u sintezi stijenke. Osim toga, u okviru projekta utvrdila bi se i mogućnost korištenja elektroforetske slike proteina stanične stijenke za identifikaciju i klasifikaciju kvasaca. |
|
|
|
|
|
|
|
