|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Glagolski sustav u francuskom i hrvatskom jeziku |
| Voditelj: |
Vjekoslav Ćosić |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Glagolski sustav predstavlja najraznovrsniji, najrazvijeniji i najdelikatniji dio svakogjezičnog sustava. Sama činjenica da se jedan glagol može pojaviti u više od sto različitih oblika dovoljno govori o važnosti glagolskog podsustava već na morfološkoj razini. Svojom morfologijom on artikulira sliku jezičnog vremena, sadašnjeg, budućeg ili prošlog, i događaja u njemu, shvaćenog kao realno ili virtualno, svršenog ili nesvršenog. O ulozi glagola na sintaktičkoj razini dovoljno bi bilo navesti samo njegovu predikativnu funkciju bez koje nema iskaza. On je središnja točka čitavog rečeničnog ustrojstva predodređenog glagolskom valencijom. I na kraju, svojim semantičkim svojstvima, od kojih smo već spomenuli valenciju, glagol bira (određuje) i semantička svojstva subjekta i dopuna (semantička selekcija).
Glagol je i glavni nositelj pragmatičke funkcije jezika: njime se iskazuje zapovijed, molba, uljudnost; modulira i nijansira iskaz.
Specifičnost glagolskog sustava jednog jezika najbolje se vidi kad ga se usporedi (supostavi, kontrastira) s glagolskim sustavom nekog drugog jezika, ne samo djelomice i anegdotski nego oba sustava na svim analitičkim razinama i funkcionalnim vidovima.
Kontrastiranje francuskog i hrvatskog glagolskog sustava zanimljiv je prije svega jer pripadaju dvjema različitim granama i.-e. jezika, romanskoj i slavenskoj, u lingvističkim krugovima poznatima po različitim sistemskim rješenjima kategorije glagolskog vida, ali i po razlikama u ustroju glagolskog vremena i načina. Isto tako su zanimljive novije tendencije u oba jezika. U francuskom je iz govorne uporabe izišao Passe simple a zamjenjuje ga Passe compose, dok se je zadržao Imparfait. Sučelno tome, u hrvatskom se gube Imperfekt i Aorist a zamjenjuje ih Perfekt. Taj preustroj u jednom i drugom jeziku biti će razmatran u ovom projektu tim više što se ono temelji na metodologijskom pristupu "kontrastivne sistematike" koja svoje glavne teorijske postavke nalazi u psihosistematici jezika. |
|
|
|
|
|
|
|
