|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Ekološki prihvatljiva zaštita od korova u sustavu integrirane biljne proizvodnje |
| Voditelj: |
Zvonimir Ostojić |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Maksimalne prinose i današnji stupanj proizvodnje hrane, biljna proizvodnja prije svega zahvaljuje visokorodnim sortama (oplemenjivanju bilja), sofisticiranoj mehanizaciji, mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja (pesticidima). No posljednjih godina («era ekologije») uočeno je da biljna proizvodnja koja se oslanja isključivo na intenzivnu obradu tla i visoke inpute agrokemikalija ima i značajne nedostatke. Naime, sve veća kontaminacija okoliša pesticidima, teškim metalima, nitratima te štete od erozije, nameću neupitnu potrebu za iznalaženjem mjera i mogućnosti za otklanjanje navedenih šteta.
Antipod konvencionalnoj proizvodnji hrane jest organska ili biološka proizvodnja, koja u potpunosti isključuje agrokemikalije. Međutim, ona nije u stanju proizvesti dovoljnu količine hrane za 7-milijardsko stanovništvo Zemlje. Između ova dva ekstremna načina proizvodnje hrane najboljim rješenjem pokazao se je sustav integrirane biljne proizvodnje (IBP). To je sustav profitabilne proizvodnje u suglasju s prirodom na korist sadašnjim i budućim generacijama. IBP podrazumijeva aktivnosti koje priječe devastaciju prirodnih resura. IBP je strategija koja se provodi na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu. Ne može se primijeniti samo na jednoj kulturi, jednoj parceli, u jednoj sezoni ili na jednoj agrotehničkoj mjeri. Strategija integrira sustav mjera i zahvata u slijedećim područjima biljne proizvodnje: tlo i obrada tla, plodored i odabir sorata, ishranu bilja i zaštitu bilja. Svako od ovih područja zahtjeva istraživanje odnosno iznalaženje ekološki ekonomski najprihvatljivijih mjera a da se pri tome ne umanje prirodi poljoprivrednih kultura.
Zaštita svih značajnijih ratarskih kultura od štetočinja obavlja se primjenom pesticida. Ukupna vrijednost pesticida primijenjenih u Hrvatskoj iznosi oko 50.5 mil. EUR. Između 60 i 65% ove vrijednosti odnosi se na herbicide odnosno na zaštitu od korova (što je specijalnost predlagatelja projekta). Najveći dio od toga otpada na hektarski velike poljoprivredne kulture (strne žitarice, kukuruz i uljarice). Sve navedeno upućuje na to da istraživanje u cilju postizanja ekološki prihvatljivih rješenja u području primjene herbicida treba usmjeriti na ovo područje, jer bi zbog navedenog visokog učešća, rezultati istraživanja bili kvantitativno najveći.
Mogućnosti za postizanje ciljeva istraživanja odnosno racionalne primjene herbicida kao i glavna znanstvena pitanja na koja se želi odgovoriti bit će prikazana u poglavlju 9. |
|
|
|
|
|
|
|
