|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Upanišadi u poredbenoj perspektivi: povijest teksta, recepcija, usporednice |
| Voditelj: |
Mislav Ježić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Upanišadi su mnogoslojni tekstovi koji stoje pri kraju vedskoga korpusa i redovito se smatraju najmlađim književnim rodom u njima. Njih trinaestak-četrnaestak tradicionalno se izdvajaju kao najstarije. Među njima je najčešće navođenu, praktičnu i vrlo zaslužnu, podjelu na tri starije podskupine po relativnoj starini, i više mlađih koje se razlikuju po duhovnoj orijentaciji, zacrtao P. Deussen (1899., 1906.). Samo se oko pet upanišadi danas obično smatra predbuddhističkima (Olivelle 1996., 1998.). Podjelu vjerojatno znatno bližu stvarnoj povijesti tekstova, ali zbog zapletenosti i nedostatne filološke obrazloženosti mnogo manje navođenu, predložili su još davno Belvalkar i Ranade (1927.). U međuvremenu su istraživanja usredotočena na pojedine upanišadi ili njihove odlomke (P. Thieme 1951.-1952., 1966., F. Weller 1953., E. Hanefeld 1976., M. Witzel 1977., 1979., 1980., T. Oberlies 1988. i d., L. Schmithausen 1994., itd.) izoštrila spoznaje o povijesti slojeva tekstova i njihovim međuodnosima. U nedavnome radu (Ježić 2006.) pokušao sam ocrtati kako se, umjesto određivanja relativne starosti cijelih tekstova, može ući u trag povijesti predaje tih tekstova, tijekom koje su rasli i mijenjali se, a dijelom i međusobno utjecali jedni na druge. Za takvo je istraživanja potrebno izoštriti filološku metodologiju i pažljivo je primjenjivati, jer se u svakome tekstu moraju otkrivati slojevi njegovi, a istovremeno i pratiti međusobni utjecaji među slojevima raznih tekstova. Pretpostavka je istraživanja u ovome projektu da je moguće istraživanje povijesti teksta upanišadi razviti u znatno precizniju sliku povijesti isprepletene predaje njihove do vremena kada su se kristalizirali kao sveti tekstovi kakvi su došli do nas. Ako se ona potvrdi, ta povijest tekstova kao povijest isprepletenih predaja njihovih sama bi po sebi bila znatan plod istraživanja. A proširit će se sa još tri vidika. Prvo, poredbenom se građom iz drugih indoeuropskih predaja dijelom dade zaći i u pretpovijest tekstova koje imamo, a time i u pretpovijest stare indoarijske kulture. Drugo, usporednice upanišadskim tekstovima ne nalaze se samo u drugim upanišadima, nego i u drugim predajama (dionicama epova, buddhističkim i đinističkim tekstovima). I treće, prirodni nastavak predaje tekstova čini kasnija tradicija hermeneutike njihove, bogata recepcija njihova u kasnijoj filozofiji. Projekt će obuhvatiti sve te vidove proučavanja upanišadi, usredotočujući se u ovome razdoblju na upanišadi bijele Yajurvede. |
|
|
|
|
|
|
|
