|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Geokemijski model kretanja onečišćivača u području odlagališta komunalnog otpada |
Voditelj: |
Esad Prohić |
Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Predloženi projekt analizirati će odlagališta komunalnog otpada kao jedinstveni geokemijski dinamički sustav: otpad –izluževine („odlagališne procjedne vode“) – podzemna i površinska voda – odlagališni plin- zrak–tlo – sediment sa vertikalnom i horizontalnom komunikacijom i migracijom organskih i anorganskih onečišćivača između komponenti sustava.
Razumijevanje kompleksnih okoliša koji se razvijaju u odlagalištima komunalnog otpada tipa površinskih i pripovršinskih odlagališta važno je za procjenu rizika za podzemne vode, površinske vode, tlo i biotu i za razvoj i troškovno uspješan odabir strategije sanacije.
Regionalni geološki i hidrogeološki, te klimatski i prostorni razlozi ali i osjetljivost sustava na zagađenje uzrokovali su postojanje tri osnovna tipa odlagališta komunalnog otpada u RH:
• odlagališta na kršu u središnjem i južnom dijelu Hrvatske te na otocima,
• odlagališta na brdsko-ravničarskom području sjeverne i dijela središnje Hrvatske, i
• odlagališta u aluvijalnim dolinama ravničarskih rijeka sjeverne Hrvatske.
Za područje Hrvatske, ali i za većinu mediteranskih pa i nekih europskih zemalja od posebnog je značaja razlučiti geokemijske modele odlagališta u pretežito karbonatnim terenima od onih u nekarbonatnim terenima. Naime, kretanje, ponašanje i zadržavanje onečišćivača u karbonatnim terenima specifična su i prije svega ovise o temeljnim
geokemijskim i hidrogeološkim karakteristikama karbonantnih terena.
Odlaganje komunalnog otpada predstavlja i izvor emisije stakleničkog plina metana, do koje dolazi uslijed anaerobnih procesa razgradnje organskog otpada u odlagalištima. Osnovni parametri geokemijskog modela moraju uzeti u obzir i procjenu emisije metana u odlagalištima komunalnog otpada i njegov utjecaj kao stakleničkog plina u dostizanju ciljeva iz Kyota.
U laboratorijskom dijelu, osim standardnih analiza mineralnog i petrografskog sastava, strukture i teksture tala i sedimenata te tradicionalnih kemijskih analiza makro i mikro sastojaka te elemenata u tragovima i to organskih i anorganskih, posebno ističemo zahtjevni studij analize pokretljivosti, toksičnosti i biodostupnosti toksičnih kemijskih tvari akvatičnom životu i čovjeku.
Razumijevanje načina koji se onečišćivači oslobađaju i njihovog transporta i forme u okolišu nužna su za uspješno gospodarenje otpadom. U tom kontekstu ovaj projekt definira ključne mehanizme, prezentira temeljnu mehaniku transporta onečišćivača i opisuje formu onečišćivača u istraživanom okolišu. |
|
|
|
|
|
|