|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Mehanizmi srčane boli u ishemiji, metaboličkim promjenama i u starosti |
Voditelj: |
Ivica Grković |
Ustanova: |
Medicinski fakultet, Split |
Sažetak: |
Receptori srčanih struktura kontinuirano prenose informacije u svezi stanja srca u normalnim fiziološkim kao i u patološkim stanjima koristeći vagalne i spinalne aferentne živčane putove kako bi 'dosegli' središnji živčani sustav. Ove 'srčane' osjetne projekcije reagiraju na mehaničke i kemijske podražaje (mehano- i kemoreceptori). Okluzija koronarnih arterija kao i kemijska stimulacija receptora u srcu, stimulira osjetna vlakna dovodeći do osjećaja srčane boli. Ovaj osjećaj (nocicepcija) se veže uz nemijelinizirana, polimodalna C-vlakna, za koje je poznato da se aktiviraju mehaničkim i/ili kemijskim podražajima jačeg intenziteta. Većina ovih vlakana je dio spinalnog aferentnog sustava sa neuronima smještenim u spinalnim ganglijima. Periferni živčani završeci ovih stanica se mogu naći u zidu lijeve srčane klijetke gdje često manifestiraju ko-lokalizaciju dvaju neuropeptida: calcitonin gene-related peptide-a (CGRP) i supstance P (SP). Neuroni ovog fenotipa se također mogu pronaći u stijenci koronarnih arterija, u papilarnim mišićima, atrio-ventrikularnim zaliscima te u SA i AV čvorovima [1] [2], dakle u dijelovima srca koji imaju različitu građu i funkciju. Unatoč značajnim literaturnih podataka o osjetnom živčanom sustavu srca, detaljan prikaz distribucije nociceptivnih vlakana u funkcionalno-različitim dijelovima srca ne postoji. Također je otvoreno pitanje prirode utjecaja akutne i kronične ishemijčne 'ozljede' na neurokemijske značajke osjetnih neurona, posebice nociceptora. Kako dva stanja, koja su često povezana sa nastankom 'nijeme srčane ishemije', (šećerna bolest i starenje) utječu na morfološke i funkcionalne karakteristike nociceptora? Da li nociceptori imaju ulogu u ishemijskom prekondicioniranju miokarda? Također, noviji podaci govore da peptidergičke aferentne projekcije igraju važnu modulatornu ulogu u reguliranju tonusa koronarnih arterija [3]. Elektrostimulacije grudnog segmenta leđne moždine se koriste za ublažavenje bolnih osjećaja tijekom napada ishemije miokarda [4]. Sve ovo sugerira da peptidergične spinalne aferentne projekcije imaju, osim nociceptorne i druge funkcije.
Upotrebljavajući tehnike retrogradnih i anterogradnih neuralnih bojanja te multiple imunohistokemije na nivou fluorescirajućeg i konfokalnog mikroskopa postići ćemo bolje razumijevanje organizacije osjetnog sustava srca i rasvjetljenje njegove specifične uloge u mehanizmima nastajanja i moduliranja srčene boli. |
|
|
|
|
|
|