|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Farmakogenetika u dječjoj onkologiji |
| Voditelj: |
Jasminka Stepan Giljević |
| Ustanova: |
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb |
| Sažetak: |
Zloćudni tumori dječje dobi drugi su najčešći uzrok smrti djece do 15 godina. U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 150 novih slučajeva malignih oboljenja u djece. Među patologijom solidnih malignih tumora u djece najčešći su tumori CNS-a. Slijede prema učestalosti: neuroblastomi, nefroblastomi, koštani tumori: Ewingov sarkom i osteosarkom, maligni mezenhimalni tumori, germinativni tumori, retinoblastom i rijetki tumori. Terapija djeteta sa solidnim malignim tumorom se sastoji od preoperativne kemoterapije, operativnog zahvata i postoperativne kemoterapije te ev. radioterapije. Od citostatika najčešće se upotrebljavaju: alikilirajući agensi - ciklofosfamid, ifosfamid, derivati platine - cis-platina, karboplatina, antraciklinski citostatici - doksorubicin i derivati, vinkristin, metotreksat i inhibitori topoizomeraze. Kemoterapija se provodi najčešće kao polikemoterapija, a moguća rezistencija na citostatike se izbjegava rotacijom lijekova. Na kemoterapeutike primijenjene u standardnim dozama određeni broj oboljelih ne odgovori na terapiju, odgovori djelomično, ili se razviju neželjene nuspojave. Farmakogenetika se bavi nasljednim razlikama u genima čiji su proteinski produkti uključeni u odgovor na terapiju. Podaci dobiveni analizom genoma pojedinca mogli bi omogućiti precizniji odabir terapije kako bi se postigao što bolji učinak liječenja uz što manje nepoželjnih i toksičnih nuspojava. Kako bi farmakogenetika ušla u svakodnevnu praksu potrebno je provesti prospektivna farmakogenetska testiranja kojima bi se ispitala povezanost pojedinih genskih lokusa s odgovorom na terapiju u ispitivanoj populaciji.
Cilj ovog istraživanja je uspostaviti prospektivnu farmakogenetičku studiju kojom bi se ispitala korelacija između polimorfnih biljega i terapije zloćudnih tumora u djece. U našem istraživanju ispitat ćemo polimorfizme u genima uključenim u metabolizam lijekova koji se koriste u liječenju tumora dječje dobi. Rezultati će biti korelirani s kliničko-patološkim pokazateljima te s uspješnošću/toksičnošću kemoterapije. Rezultati ovog istraživanja bi u konačnici trebali poslužiti u svakodnevnoj kliničkoj praksi u svrhu poboljšanja učinkovitosti terapije zloćudnih tumora u djece. |
|
|
|
|
|
|
|
