|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Prilagodba hrvatskih institucija europskim kriterijima: identitet i promjena |
| Voditelj: |
Mladen Vedriš |
| Ustanova: |
Pravni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Modernizacija institucija je bitna za razvoj. (Adelmann, 2000). Empirijska istraživanja njihove važnosti u razvoju daju njihovim promjenama značajno mjesto (Easterly i Levine, 2004). O značenju koje se u novije vrijeme pridaje analizi institucija svjedoči i Nobelova nagrada za ekonomiju D. C. Northu, ocu „nove institucionalne ekonomije“.
Polazna hipoteza je da je u Hrvatskoj kao tranzicijskoj zemlji institucionalna struktura nedovoljno i neadekvatno izgrađena i da to u značajnoj mjeri doprinosi relativno slabim razvojnim rezultatima. I međunarodne institucije ističu važnost „izgradnje institucija“ u tranziciji (EBRD 1992, 1993), kao i uočeni niz deformacija (Olson, 2000). Stoga treba utvrditi obilježja i strukturu ključnih hrvatskih institucija i usporediti ih s onima u izabranim zemljama EU.
Očekujemo da će istraživanje pokazati stupanj i razloge zaostajanja naših institucija. Kod izbora zemalja za usporedbu vodit ćemo računa i o razlikama modela njihovog društvenog i ekonomskog ustroja (srednjeeuropskog, mediteranskog, irskog i nordijskog). Osim ocjene njihove uspješnosti, istražit ćemo i uvjete za njihovo funkcioniranje. To je nužno zbog ocjene koje od njih možemo ispuniti, i što to znači za naše razvojne šanse.
Mogućnosti provjere rezultata su u ovom slučaju ograničenog dosega, jer su reforme institucija kvalitativni instrumenti ekonomske politike koji djeluju tek na duži rok. K tome se kod promjena institucionalnog okvira većinom radi o promjenama zakona, po složenoj proceduri i pod pritiskom interesnih grupa. Zbog toga će važan dio istraživanja biti ocjena ovih okolnosti, a time i mogućnosti provođenja potrebnih reformi.
Važnost ovog istraživanja je u tome, što je ono osnovica za provođenje nužnih reformi – a time i određivanju hrvatskog identiteta društvenog poretka. Do sada se kod nas rasprave o ekonomskoj politici bave isključivo ciljevima i sredstvima za njihovo ostvarenje u datom institucionalnom okruženju, pa bi se ovim istraživanjem počela popunjavati jedna značajna praznina u našoj novijoj ekonomskoj znanosti. |
|
|
|
|
|
|
|
