|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Međuzavisnost liberalizacije poštanskog tržišta i izravnog marketinga |
| Voditelj: |
Stjepan Dvorski |
| Ustanova: |
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin |
| Sažetak: |
Izravni marketing postaje sve zanimljiviji oblik komuniciranja i stvaranja dugoročnijih odnosa s korisnicima. Kao takav služi se svim medijima koji su trenutno na raspolaganju, a koji omogućavaju postizanje krajnjeg cilja. Još uvijek nedovoljna tehnološka razvijenost zemalja u tranziciji, te nedovoljno povjerenje, ograničava znatniju upotrebu sofisticiranih medija u prodajnom komuniciranju, što izravnoj pošti, iako se radi o relativno skupljem mediju, daje znatnu prednost. Osnovna karakteristika tog medija je njegova dostupnost u svaki kutak nacionalnog teritorija neke države, zahvaljujući distributivnoj (poštanskoj) mreži. U ukupnoj marketinškoj kampanji putem izravne pošte najveći trošak čini upravo njezina distribucija. Kako je cilj prodaje na daljinu zaobići prodaju putem prodavaonica i time pojeftiniti proizvod ili uslugu, nastoji se i trošak distribucije svesti na najmanju moguću mjeru, kako se ne bi značajnije opterećivao sam proizvod. Nefleksibilne tarifne politike nacionalnih operatera (pošta) i prilično kruti propisi glede prijama pismovnih pošiljaka, a time i izravne pošte, negativno utječe na njezin daljnji razvoj kao prodajnog medija. Posljedica toga je značajan pritisak i želja da se poštansko tržište liberalizira, i time stvore uvjeti za “krojenje“ usluge adekvatno potrebama svakog korisnika posebno. Pokrenuta inicijativa Europske unije uvjetovana potrebama i zahtjevima tržišta, pored osiguravanja uvjeta za ulazak privatnih operatera predstavlja i poticaj nacionalnim poštanskim operaterima za podizanje kvalitete usluga, većoj fleksibilnosti, prilagodbi tarifne politike te vraćanja povjerenja i vjerodostojnosti usluga. Može se konstatirati kako liberalizacija poštanskog tržišta predstavlja pozitivan ekonomski proces koji pozitivno utječe i na daljnji razvoj izravnog marketinga, u smislu:
- reduciranja cijena pismovnih usluga, a time i izravne pošte, čime će se usporiti supstitucija tog medija
- bolje usredotočenosti na specifične potrebe konzumenta usluge (ne samo na proces distribucije već i šire, na primjer, prodaja poštanskih lista primatelja – potencijalnih korisnika)
- veće fleksibilnosti poštanskih operatera
- veće vjerodostojnosti i pouzdanosti usluge
- usklađenosti vremena distribucije potrebama pošiljatelja
- doprinosa imidžu izravne pošte
- razvoja ostalih medija djelovanja izravnog marketinga
- veće zaposlenosti |
|
|
|
|
|
|
|
