|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Populacijska struktura Hrvatske - antropogenetički pristup |
| Voditelj: |
Pavao Rudan |
| Ustanova: |
Institut za antropologiju, Zagreb |
| Sažetak: |
Izolirane populacije (genetički izolati) prikladan su model proučavanja procesa mikroevolucije čovjeka. Činjenica da danas nestaju posljednje autohtone reprodukcijski izolirane otočne populacije Hrvatske i Europe, imperativ je provođenja antropogenetičkih istraživanja otočnog stanovništva Jadrana, kako bi ostali zabilježeni stupanj i uzroci njihove biološke (genetičke) izoliranosti te molekularnogenetička specifičnost, formirani povijesnim migracijama i kontaktima stanovništva. Uz proučavanje tih ciljnih otočnih populacija Hrvatske, projekt je usmjeren i na prostor jugoistočne Europe, jedno od ključnih područja naseljavanja europskog kontinenta još od vremena paleolitika i neolitika. Time je projekt nastavak i proširenje više od tri desetljeća kontinuiranih antropoloških istraživanja stanovništva Hrvatske u cilju: a) nadopune "HRVATSKE ANTROPOLOŠKE I ANTROPOGENOMIČKE BAZE/BANKE" (HAAB); b) unapređenja teorijskih spoznaja antropologije: identifikacije uzroka i posljedica mikroevolucije našeg stanovništva, posebno obrazaca njegove mobilnosti, migracija i naseljavanja tijekom povijesti; c) istraživanja etnografskih izvora, folklorističkih zapisa i rukopisa koji potvrđuju raznolikosti ili sličnosti uočene nakon imigracija u novi biotop; d) pojašnjenja povijesti stanovništva proučavanjem obrazaca genetičkih varijacija suvremenih populacija i njihove genetičke substrukture analizama filogeografske distribucije genetičkih biljega (mtDNA, autosomnih i kromosoma Y) u cjelini, kako bi se postigla najviša rezolucija prikaza antropogenetičke varijabilnosti današnjeg stanovništva Hrvatske u rekonstrukciji genetičke povijesti suvremenih populacija ovoga dijela Europe. Projekt pruža i podlogu proučavanju e) polimorfizama kandidatskih gena za razvoj kompleksnih svojstava za koje se zna, ili pretpostavlja, da su učestalija u reprodukcijski zatvorenijim zajednicama te f) vanjskih čimbenika (npr. prehrana) kao mogućih uzroka nekih bolesti i mogućnostima njihove prevencije. Istraživanja će se provesti u Institutu za antropologiju već razrađenim holističkim analitičkim pristupom. Rezultati istraživanja proširit će HAAB, a zbog ubrzanog razvoja molekularne genetike u bliskoj budućnosti (nove tehnologije istraživanja) omogućit će otkrivanje novih genetičkih biljega za kompleksna svojstva i biti temelj znanstvenim i primijenjenim antropogenomičkim istraživanjima. |
|
|
|
|
|
|
|
