|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Ispitivanje učinkovitosti regionalnog, decentral.modela upravljanja za zdravlje |
| Voditelj: |
Selma Šogorić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
U teoriji i praksi upravljanja resursima za zdravlje poznata su dva različita pristupa, jedan koji teži centraliziranom upravljanju kroz državnu regulativu, i drugi koji teži decentraliziranom, regionalnom odlučivanju. Republika Hrvatska je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća koristila model centraliziranog upravljanja resursima za zdravlje. Stoga danas na lokalnoj razini zdravstvena i socijalna zaštita nije prilagođena potrebama, a sve veća zdravstvena potrošnja ne daje za rezultat bolje zdravlje populacije.
Tijekom protekle četiri godine petnaest županijskih timova je, putem modularne edukacije, razvilo Županijske slike zdravlja i okvirne planove za zdravlje. Tijekom slijedeće četiri godine isti županijski timovi radit će na razvoju i implementaciji kratkoročnih i dugoročnih županijskih planova za zdravlje.
Naša je pretpostavka da je regionalni, policentrični model odlučivanja i upravljanja učinkovitiji od centraliziranog modela te da shodno tome, povezivanjem i koordinacijom lokalnih čimbenika stvaranja i provođenja politike zdravlja, postiže bolje korištenje postojećih resursa zajednice i kroz to ostvaruje bolji učinak na zdravlje i kvalitetu života populacije.
U istraživanju će se posebno pratiti i procjenjivati: a) javnozdravstveni i upravljački kapacitet regionalne samouprave, b) suradnja ključnih sudionika stvaranja i implementacije županijske politike zdravlja tj. njezine političke, izvršne i tehničke komponente te civilnog sektora, c) stručna osposobljenost «profesionalnog» javnog zdravstva, d) korištenje participativnih metoda procjene zdravstvenih potreba populacije, e) učinkovitost (odabranih, potrebama primjerenih) javno zdravstvenih intervencija, i f) učinkovitost sustava zdravstva i socijalne skrbi.
Ukupni učinci modela procjenjivat će se kroz a) procjenu učinka projekta na makrookruženje, na korisnike, na provoditelje programa te kroz monitoring procesa implementacije promjene, b) procjenu promjene u osnovnim funkcijama javnog zdravstva, c) identifikaciju poteškoća nastalih tijekom procesa implementacije, d) analizu zapažanja članova tima te e) analizu pisanih dokumenata projekta.
Ovo je istraživanje strateški i operativno važno jer ispituje domete novog (algoritma) pristupa policentričnom modelu odlučivanja o zdravlju te ujedno, razvojem nove edukacijske tehnologije, daje odgovor na ključno organizacijsko pitanje kako upravljanje za zdravlje USPJEŠNO razviti na lokalnoj razini odlučivanja. |
|
|
|
|
|
|
|
